Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 103
vijeća obrane i hrvatskih branitelja) što je 9348 na 100.000 stanovnika ili 21% svih mirovina
ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO).
U razdoblju od 2005. do 2010. godine broj svih invalidskih mirovina ostvarenih
prema ZOMO-u povećao se za 8% (Slika 70). U ožujku 2011., prosječna dob pri umirovljenju
iznosila je 52 godine i 6 mjeseci, a 43% svih korisnika invalidskih mirovina bilo
je mlađe od 59 godina. U 2005. godini u EU27 udio izdataka za invalidske mirovine
u ukupnim mirovinskim izdacima činio je 15,9%, a u Republici Hrvatskoj 26,2%. U
posljednjih nekoliko godina vidljiv je trend smanjenja udjela naknada zbog bolesti i
invalidnosti pa je 2011. isplaćeno (u apsolutnom iznosu) 17% manje naknada zbog bolesti
i invalidnosti nego 2007. (v. Pogl. 3.4.8.1, Tabl. 5).
Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog
rata kojemu je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno kao zatočenik u zatvoru ili neprijateljskom
logoru u Domovinskom ratu, kao i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojemu
je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno
pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske u Domovinskom ratu. Ukupno je 61.594 hrvatskih ratnih vojnih invalida iz
Domovinskog rata koji status ostvaruju temeljem ranjavanja, ozljeda ili oboljenja. Hrvatskih
ratnih vojnih invalida s najvećim stupnjem oštećenja organizma ima 485 (100%
oštećenja organizma I. skupine, kojima je za redovit život potrebna njega i pomoć druge
osobe) i 392 (100% oštećenja organizma II. skupine).
2.7.5 Zdravlje hrvatskih branitelja
Istraživanje o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ne
provodi se sustavno u okviru rutinske, zdravstvene statistike. Pojedina istraživanja provedena
su temeljem podataka javnozdravstvenih registara i baza podataka Hrvatskoga
zavoda za javno zdravstvo. Ministarstvo branitelja sklopilo je s Medicinskim fakultetom
Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo Sporazum o provođenju
znanstveno-istraživačkog projekta »Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji«. Tim istraživanjem utvrdit će se pobol i
smrtnost braniteljske populacije u odnosu na opću populaciju. Na osnovu dobivenih
podataka kreirat će se daljnji preventivni i zdravstveni programi, posebice za one skupine
branitelj a kod kojih se utvrde najznačajnija odstupanja u pobolu i smrtnosti.
Iz bolničke statistike od 2009. godine moguće je praćenje korištenja bolničke zdravstvene
zaštite temeljem statusa branitelja. Najčešći uzorci hospitalizacije u stacionarnom
dijelu bolnice prema skupinama bolesti branitelja i članova njihove obitelji su: duševni
poremećaji i poremećaji ponašanja s udjelom od 76,6% ukupno hospitaliziranih branitelja,
zatim slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (6,9%) te ozljede, otrovanja
i dr. posljedice vanjskih uzroka (4%) (Tablica 12). U dnevnim bolnicama i bolničkim
hemodijalizama vodeći uzrok hospitalizacija branitelja su bolesti genitourinarnog sustava
(70,4%), zatim slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (25,4%) (Tablica 21).