Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 109
Najveći doprinos teretu bolesti koje nosi stanovništvo danas daju bolesti srca
i krvnih žila (dalje KVB) od kojih godišnje umire 25.631 osoba (14.702 žene i
10.929 muškaraca). Dobno-specifične stope smrtnosti za KVB povećavaju se s
dobi, a više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivnije
povećanje smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina i raste prema najstarijim
dobnim skupinama. Stope mortaliteta od KVB-a uglavnom su više u kontinentalnom,
a niže u priobalnom dijelu Hrvatske, uz izuzetak Grada Zagreba i Međimurske
županije koji imaju stope poput onih u priobalnim županijama. Dobno standardizirana
stopa smrtnosti od KVB-a u Hrvatskoj smanjila se sa 486,2/100.000 u
2001. godini na 370,8/100.000 u 2010. godine, što je smanjenje od 23,7%. U
skupini mlađih od 65 godina zabilježeno je veće smanjenje smrtnosti od 31,0%.
Po smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila Hrvatska spada među zemlje u Europi koje
imaju srednje visoke stope smrtnosti koje su značajno više od onih zabilježenih u
zemljama starim članicama EU-a (174,6/100.000).
Među bolestima srca i krvnih žila vodeće su ishemijske bolesti srca (I20-I25)
s udjelom od 21,6% i cerebrovaskularne bolesti (I60-I69) s udjelom od 14,6 u
ukupnoj smrtnosti.
U posljednjih 10 godina vidljiv je pozitivan trend smanjenja za 18% stopa
smrtnosti od ishemijskih bolesti srca (dalje IBS) za dob 0-64 godine (od 2001.
godine s 39,6/100.000 na 32,5/100.000 u 2010. godini). Taj trend nije prisutan
kada se analiziraju podaci za ukupno stanovništvo. Zabilježena standardizirana
stopa smrtnosti od IBS-a za Hrvatsku od 164,2/100.000 viša je od prosjeka
za »stare« zemlje članice EU-a (64,5/100.000), Slovenije (64,4/100.000),
prosjeka za nove zemlje članice EU-a od 2004. godine (155,3/100.000), dok
Češka (162,8 /100.000) ima neznatno nižu stopu od Hrvatske.
U posljednjih 10 godina postoji pozitivan trend smanjenja ukupne stopa smrtnosti
od cerebrovaskularnih bolesti za sve dobi za 27,9%. Trend smanjenja
smrtnosti još je povoljniji za dob 0-64 godine u kojoj je od 2001. do 2010.
godine stopa smrtnosti pala za 37,7% (sa 24,6/100.000 na 15,4/100.000).
Zloćudne novotvorine (rak) zauzimaju sve veći udio u teretu bolesti kojeg
nosi stanovništvo i s udjelom od 26% svrstavaju se na drugo mjesto od svih uzroka
smrti. Godišnje se zabilježi ukupno 21.199 novooboljelih od raka (nije uključen
rak kože), a umre 13.315 osoba (podaci za 2009. godinu). Najčešća sijela raka
u muškaraca su bronh i pluća (2.228 novih bolesnika godišnje), debelo crijevo
(1.689 novih bolesnika), prostata (1.783 novih bolesnika) i usta, ždrijelo i grkljan
(837 novih bolesnika).
U žena su najčešća sijela raka dojka (2.390 novih bolesnica), debelo crijevo
(1.223 novih bolesnica godišnje), bronhi i pluća (708 bolesnica godišnje) te tijelo
maternice (583 bolesnice godišnje).
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena prema incidenciji i mortalitetu.
Incidencija raka dojke je u kontinuiranom porastu, dok je mortalitet nakon 2000.
godine uglavnom konstantan. U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska
je područje intermedijarne incidencije i mortaliteta od raka dojke. Trendovi
mortaliteta su nepovoljniji od onih u zapadnoeuropskim zemljama gdje se jasni