Untitled - Ministarstvo zdravlja

198 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
■ Udjel ukupnih izdataka za zdravstvo u BDP-u u Hrvatskoj ne mijenja se
od 2008. godine te je niži nego u EU, Češkoj i Sloveniji (2010. godine u
Hrvatskoj je iznosio 7,76%, u EU-u je bio 10,41%, Sloveniji 9,41% i
Češkoj 7,88% BDP-a).
■ Udjel javnih izdataka za zdravstvo u BDP-u u Hrvatskoj je nepromijenjen
od 2007. godine te iznosi 6,6% što je, uspoređujući ovaj pokazatelj za
posljednju dostupnu, 2009. godinu, niže nego za prosjek EU-a (7,8%), no
više nego u Češkoj (6,1%) i Sloveniji (6,4%).
■ Udjel privatnih izdataka za zdravstvo u BDP-u u Hrvatskoj je niži nego u
zemljama EU-a, EMU-a, Sloveniji i Češkoj. Godine 2008. i 2009. u Hrvatskoj
je iznosio 1,18% BDP-a, u Češkoj je 2009. bio 1,26% BDP-a, dok je
u zemljama EU-a, EMU-a i Sloveniji bio veći od 2% BDP-a.
■ U Hrvatskoj 2010. godine javni izdaci sudjeluju s oko 85% u ukupnim
izdacima za zdravstvo (udjel je nepromijenjen od 2008. godine) što je više
nego iste godine u EU-u (77%), EMU (76%), Sloveniji (74%), dok je Češka
s 84% blizu Hrvatske prema ovom pokazatelju.
■ Javni izdatci za zdravstvo u Hrvatskoj imaju veći udjel u ukupnim javnim
izdacima nego u zemljama EU-a, EMU-a, Češkoj i Sloveniji te su 2010.
godine u Hrvatskoj činili 17,7% ukupnih javnih izdataka.
■ Udjel plaćanja iz džepa građana u ukupnim izdacima za zdravstvo u
Hrvatskoj, EU-u, EMU-u i Češkoj bio je vrlo sličan 2010. godine te je za
Hrvatsku nepromijenjen u razdoblju 2008.-2010. godine i iznosi 14,5%.
U 2010. godini u EU-u iznosi 14,2%, EMU-u 14,3% i Češkoj 14,7% dok
je niži u Sloveniji (12,7%). Od 2003. godine plaćanja iz džepa građana u
Hrvatskoj čine oko 96% ukupnih privatnih izdataka za zdravstvo što je više
nego u svim promatranim zemljama i grupama zemalja osim u Češkoj gdje
2010. godine iznosi gotovo 90%. U Sloveniji je taj udjel iste godine znatno
niži i iznosi 47,8%, dok za EU iznosi 72,7%, a EMU 69,3%.
■ Udjel izdataka za prevenciju u ukupnim izdacima za zdravstvo je 2010.
godine niži u Hrvatskoj nego u zemljama EU-a te iznosi svega 0,68%
ukupnih izdataka za zdravstvo, dok je u zemljama EU-a taj udjel bio 2,68%.
■ Vanjski izvori izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima za zdravstvo su
u Hrvatskoj od 2008. godine zanemarivi te su 2010. godine, kada iznose
0,003% ukupnih izdataka za zdravstvo, niži nego u zemljama EU-a, EMU-a
i Sloveniji, a dok ih u Češkoj nije ni bilo.
Iz navedenog je moguće zaključiti da javni izdaci za zdravstvo dominiraju u
Hrvatskoj, dok je uloga privatnih izdataka marginalna i manja nego u EU-u. Iako
su javni izdaci za zdravstvo kao udjel u ukupnim javnim izdacima viši u Hrvatskoj
nego u zemljama EU-a, u apsolutnom smislu ti su izdaci niži s obzirom na ukupan
BDP Hrvatske, kao i iznos ukupnih javnih izdataka. Povećanjem privatnih izdataka
za zdravstvo potencijalno se može utjecati na rasterećenje javnog sustava financiranja
zdravstva.