Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 339
od buke i zagađenja zraka, tjelovježbe, društveni i duhovni programi. Zdravstvena kultura
modernog društva podrazumijeva postojanje složenog sustava s nizom zdravstvenih institucija
koje se između ostalog bave i određivanjem načina korištenja slobodnog vremena
ili pak liječenja kroz aktivni vid rekreacije koja je sve značajniji dio turističkih sadržaja.
Nivo zdravstvene kulture određuje kvantitetu turističkih kretanja, njegove prostorne
dimenzije, vremensku distribuciju pa čak i sam vid turističke aktivnosti, vrstu smještajnog
kapaciteta i način korištenja prirodnih i drugih ljekovitih faktora.
Tako se zdravstveni turizam, kao selektivni oblik turizma u sve većoj ekspanziji, locira u
širokoj lepezi, od rekreativnih oblika wellness turizma do bolničkog turizma u organizaciji
ugostiteljskih tvrtki, odnosno zdravstvenih ustanova koje pružaju zdravstveno turističke
usluge. Značenje zdravstvenog turizma tim je veće ako se spoznaju aktualni europski
trendovi gdje više od 10% klijenata putuje na različite zdravstvene tretmane u inozemstvo.
Razvijene europske turističke zemlje, uključujući i mediteranske, imaju bogato
gotovo dvostoljetno iskustvo u korištenju prirodnih čimbenika, a posebice u topličnim,
talasoterapeutskim i balneoterapeutskim centrima koji su namijenjeni pretežito
domaćim klijentima u okviru sustava zdravstvenog i socijalnog osiguranja, ali sve više i
inozemnoj potražnji. Prema podacima iz literature, od više od tisuću toplica, odnosno
hidrotermalnih mjesta diljem Europe, gotovo jedna trećina locirana je u Njemačkoj,
10% u Francuskoj, a značajan broj postoji u Italiji, Austriji te Švicarskoj koji danas čine
značajan segment turističke ponude u obliku zdravstvenog turizma.
Hrvatska obiluje prirodnim resursima koji predstavljaju veliki potencijal za razvitak
zdravstvenog turizma na moru i u kontinentalnom djelu. Prema dosad publiciranim
podacima, u Hrvatskoj postoji 222 lokaliteta s povoljnim potencijalnim uvjetima za
razvoj zdravstvenog turizma, od kojih je tek 10% u eksploataciji u okviru 18 organiziranih
lječilišnih centara. Kao i druge mediteranske zemlje, tako je i Hrvatsku zahvatio val
wellness centara koji nude medicinske i druge tretmane za njegu i čuvanje zdravlja pa se
2005. godine čak 80 hrvatskih hotela deklariralo kao wellness hoteli.
3.12.4 Problemi u unapređenju zdravstvenog turizma u Republici
Hrvatskoj
3.12.4.1 Obrazovanje
Hrvatsku kao destinaciju za zdravstveni turizam izdvaja to što: a) nudi jedinstvo različitosti
u ponudi resursa priobalne, otočne, nizinske i planinske Hrvatske; b) nastavlja
tradiciju povijesnih lječilišnih destinacija (klimato-, hidro-, fito-, talasotherapije); c)
raspolaže visoko kvalitetnim medicinskim osobljem nužnim u realizaciji ciljnih programa
prevencije, rehabilitacije i liječenja; d) ima visoku razinu usluga u hotelijersko-turističkom
sektoru, temeljeno na tradiciji i poštivanju međunarodnih standarda djelatnosti i kvalitete
i e) ima razvijene sve oblike i razine obrazovanja za turizam i hotelijerstvo. Međutim, u
praksi se pokazala potreba da kadrovima u području »zdravstvenog turizma« osiguraju
relevantna znanja iz područja zdravstva, ekonomije, turizma i kvalitete komuniciranja. U
dosadašnjem sustavu obrazovanja nije bila osigurana mogućnost da se na svim razinama
obrazovanja stječu znanja kroz koja bi kadrovi bili osposobljavani za djelatnost turizma,