Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 51
i dugotrajnim problemima, najveće odstupanje od prosjeka zemalja EU-27 nalazimo
u dobnoj skupini 65-74 u kojoj za više od 8 postotnih bodova nadmašujemo europski
prosjek. Svakako, riječ je o populaciji u dobi koja je relativno brojna, i do 2020. će u
apsolutnim brojkama još porasti, a s njome i udio osoba s kroničnim bolestima i dugotrajnim
problemima.
2.4.2 Samoprocjena zdravlja
Kada govorimo o zdravlju i zdravstvenoj skrbi, procjene učinaka zdravstvenih politika u
Hrvatskoj su se donedavno donosile uglavnom na temelju tzv. objektivnih demografskih
pokazatelja zdravstvenog statusa populacije poput mortaliteta, očekivanog trajanja života
i morbiditeta. Ako pak zdravlje gledamo kao pozitivnu sastavnicu blagostanja i kvalitete
života svakog pojedinca, tada nam ti objektivni pokazatelji više nisu dovoljni. Naprotiv,
u posljednjih nekoliko desetljeća razvile su se nove mjere zdravlja koje sve više zemalja
koristi prilikom ocjene učinka zdravstvenih politika. Te mjere, temeljene na subjektivnoj
procjeni pojedinaca, imaju brojne prednosti nad objektivnim pokazateljima.
Samoprocjena zdravlja je jedno od češćih pitanja u različitim socioekonomskim
anketnim istraživanjima (EU-SILC, EVS, ESS). Riječ je o jednostavnoj subjektivnoj mjeri
zdravlja koja se izračunava na ordinalnoj skali samoprocjene vlastitog zdravstvenog
statusa (na ljestvici od pet kategorija počevši od vrlo dobrog do izrazito lošeg). Unatoč
njezinoj jednostavnosti, brojna su istraživanja pokazala da je ta mjera prilično dobar
prediktor kasnijeg (nadolazećeg) mortaliteta te dobar prediktor korištenja zdravstvenih
usluga i lijekova.
Stanovnici Hrvatske su u 2010. prema percepciji vlastitog zdravlja iz ankete EU-SILC
bili na samom dnu među promatranim zemljama EU-27. Uz Hrvatsku (46,4%), još je
samo u Latviji (49,0%) i Portugalu (49,1%) manje od 50% stanovnika koji je svoj vlastiti
zdravstveni status ocijenilo vrlo dobrim ili dobrim (prosjek za EU27 – 68%). Hrvatska i
prednjači sa statistikom gdje je više od četvrtine (28%) stanovništva svoje vlastito zdravlje
ocijenilo lošim ili izrazito lošim (prosjek za EU27 – 9%).
Samoprocjena zdravstvenog statusa se pogoršava s dobi. U mlađim dobnim skupinama
(35-44 g.) samo 1% hrvatske populacije izjavljuje da ima izrazito loše zdravlje, da
bi ta brojka porasla na visokih 14,9% nakon 75g. (EU27 prosjek – 6,8%) odnosno 18,3%
nakon 85. g (EU27 prosjek – 3,5%).