Untitled - Ministarstvo zdravlja

330 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Javnozdravstveni informatički sustav upravlja s više od 33 registra, koji,
međutim, nisu ni povezani ni ujednačeni prema modelu podataka i zajedničkim
dijelom informacija. Poruke poslane u CEZIH – pompidou obrazac, prijave maligne
neoplazme, prijave zarazne bolesti i prijave neželjenih nuspojava prigodom obvezne
imunizacije – zbog nerazvijenog sustava izvješćivanja koriste se sa zakašnjenjem.
Zdravstveni sustav u cijelosti ima više od 60 registara. Veliki broj javnozdravstvenih
izviješća još se uvijek radi ručnom obradom podataka.
Informacijski sustav za županijske centre hitne medicine postoji u Rijeci,
Karlovcu i Zagrebu, no u sklopu reforme hitne medicine, a većim dijelom sredstvima
Svjetske banke, trenutno je u tijeku priprema za izgradnju centralnog informacijskog
sustava za svih 21 županijski centar hitne medicine sa središnjim pozivnim
centrom i naprednom razmjenom podataka s vozilima hitne medicinske pomoći.
U Hrvatskoj se trenutno telemedicinske usluge odnosno zdravstvene usluge
koje se pružaju na daljinu uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija
pružaju na tri razine zdravstvene zaštite: primarnoj, sekundarnoj tercijarnoj.
Arhivsko i registraturno gradivo javnih zdravstvenih ustanova podložno je i
pravnoj regulaciji i zaštiti od strane Republike Hrvatske kao kulturnog dobra od
posebnog interesa. Iz raspoloživih podataka može se procijeniti da zdravstveni
sustav skrbi za cca 80.000 – 100.000 dužnih metara arhivskog i registraturnog
gradiva. Sustavna skrb nad gradivom dosad nije postojala, procesi i postupci vezani
za obradu gradiva u najvećoj su mjeri izostali, gradivo se čuva u neprimjerenim
prostorima koji svojom tehničkom opremljenošću kao i kapacitetom ne zadovoljavaju
elementarne norme. Kao put prema rješavanju ovog problema, u izradi je nacrt
Strategije integralnog upravljanja arhivskim i registraturnim gradivom zdravstvenog
sustava Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2020. U tom dokumentu predlaže
se formiranje virtualnog zdravstvenog arhiva koji bi objedinio cjelokupno arhivsko
gradivo zdravstvenog sustava i učinio ga javno dostupnim, u skladu sa zakonskim
odredbama koje definiraju dostupnost arhivskog gradiva.
Općenito, glavni problem informatizacije čine nedovoljna sredstva i neorganiziranost
u kontekstu ujednačavanja i razmjene podataka, metodologija rada,
međusobne integracije i povezivanja s centralnim sustavom. Sredstva koja se ulažu
u informacijske tehnologije u zdravstvu su tri do četiri puta manja od europskog
i svjetskog prosjeka.
Konačna je svrha informatizacije zdravstva:
■ Izravno pridonijeti poboljšanju kvalitete usluge i dosljednosti u njezi bolesnika
te time i sigurnosti pacijenta.
■ Osigurati bolju komunikaciju između svih sudionika u službi zdravstvene
zaštite kroz središnje upravljanje podacima pacijenata kako u primarnoj,
tako i sekundarnoj i tercijarnoj zaštiti (elektronički zdravstveni zapis),
centralizirano upravljanje procesima u zdravstvenom sustavu (npr. e-naručivanje)
te povezivanje svih zdravstvenih registara.
■ Pacijentima omogućiti cjelovitu dostupnost zdravstvene zaštite kroz brz i
siguran pristup vlastitom zdravstvenom zapisu, kao i informacije o usluzi i
kvaliteti zdravstvene zaštite.