Untitled - Ministarstvo zdravlja

138 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
rastu, realno one su padale 2009. i 2010. godine. Indeksi potrošačkih cijena
2011. (2005.=100) prikazuju značajan porast cijena u zdravstvu i cijena energije.
Hrvatska bilježi negativan saldo konsolidirane opće države, ali još uvijek niži deficit
nego u zemljama članicama EU 27.
Što se tiče djelatnosti zdravstvene zaštite, zdravstvena zaštita i socijalna
skrb su 2007. godine stvarali bruto dodanu vrijednost od 3,7% BDP-a. Godine
2010., javna uprava i obrana, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena
zaštita i socijalna skrb, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i
djelatnosti kućanstava su stvarali 16,1% BDP-a. U siječnju 2012. godine zabilježeno
je 3.951 registriranih pravnih osoba iz područja djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi, od čega je 2.012 aktivno. Od ukupno zaposlenih u pravnim
osobama, 66.700 (6%) je zaposleno u djelatnosti zdravstvene zaštite, a od
ukupno zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, 12.243 (5,9%) zaposleno je
u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. U ožujku 2012. godine na tržištu
rada zabilježeno je 415 traženih radnika te 3.539 nezaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zaštite. U istoj djelatnosti prosječna mjesečna isplaćena neto plaća
2011. godine je bila 6.170 HRK (za 729 HRK viša od prosječne mjesečne neto
plaće po zaposlenome u pravnim osobama na razini Hrvatske iste godine).
3.2 Organizacija i temeljna zakonska regulativa
zdravstvenog sustava
Zdravstveni sustav u Hrvatskoj reguliran je zakonskim okvirom koji uključuje tri ključna
zakona: Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju te
Zakon o zaštiti prava pacijenata. Zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj financiraju Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje, županije i Grad Zagreb te korisnici plaćanjem troškova
prema posebnim propisima za obavljene usluge. Godine 2011. sklopljen je i novi kolektivni
ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se uređuju prava
i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači
Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost
sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Sadržaj kolektivnog ugovora obuhvaća
pitanja poput rješavanja sporova, odluka o štrajkovima, radnim uvjetima, zaštiti radnika
te pravima, obvezama i ovlastima sindikata i sindikalnih povjerenika.
Temeljni cilj zdravstvene politike uključuje produživanje očekivanog trajanja života
i poboljšanje njegove kvalitete.
3.2.1 Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveza
osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva,
sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad istima.