Untitled - Ministarstvo zdravlja

More documents

Recommendations

Info

276 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Privatne ustanove i trg. društva; 7,0% Jedinice privatne prakse; 4,0% Državni zdravstveni zavodi; 1,0% Ostalo; 0,2% Ustanove hitne medicinske pomoći; 2,4% Ordinacije u koncesiji i zakupu; 9,7% Kliničke ustanove; 34,5% Domovi <strong>zdravlja</strong>; 10,2% Spec. bolnice i lječilišta; 7,1% Opće bolnice; 23,8% Slika 9. Medicinske sestre i tehničari prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 2011. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 3.6.1.3 Zdravstveni djelatnici medicinsko laboratorijske djelatnosti, zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti, djelatnosti sanitarnog inženjerstva i djelatnosti radne terapije Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objavljenim u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2010. godinu, u zdravstvenim ustanovama radilo je 1611 laboratorijskih tehničara i 743 laboratorijskih inženjera, u privatnoj praksi 348 laboratorijskih tehničara i 101 laboratorijski inženjer, u zavodima za javno zdravstvo 155 laboratorijskih tehničara i 98 laboratorijskih inženjera te u ostalim ustanovama 112 laboratorijskih tehničara i 16 laboratorijskih inženjera što je ukupno 2226 (70%) zdravstveno laboratorijskih tehničara i 958 (30%) inženjera/prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. Od ukupnog broja zdravstvenih djelatnika više i srednje stručne spreme koja broji 35.705 zaposlenih, zdravstveno laboratorijski tehničari i inženjeri činili su 9%. Ukupan broj djelatnika medicinsko laboratorijske dijagnostike prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (n=3184) manji je nego prema podacima iz Registra Hrvatske komore zdravstvenih radnika (HKZR) (n=3340). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2010. godine broj zdravstvenih djelatnika iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva bio je 398, od čega 188 sanitarnih tehničara (179 u javnim i 9 u privatnim zdravstvenim ustanovama) te 210 sanitarnih inženjera (207 u javnim i 3 u privatnim zdravstvenim ustanovama). Prema podacima iz Registra HKZR-a, u Hrvatskoj je 2012. bilo 542 zdravstvenih djelatnika iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva s Odobrenjem za samostalan rad, među kojima su 164 magistra sanitarnog inženjerstva/diplomirana sanitarna inženjera, 205 prvostupnika sanitarnog inženjerstva/sanitarna inženjera i 173 sanitarna tehničara.
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 277 Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2010. godine, broj zdravstvenih djelatnika iz zdravstvene radiološko-tehnološke djelatnosti bio je 1010, od čega 24 radiološka tehničara (22 u javnim i 2 u privatnim zdravstvenim ustanovama) te 986 radioloških inženjera (981 u javnim i 5 u privatnim zdravstvenim ustanovama). U Registru HKZR-a zaprimljena je dokumentacija od 1209 stručnih prvostupnika radiološke tehnologije, a od ukupno 1206 članova Strukovnog razreda zdravstvene radiološko-tehnološke djelatnosti HKZR-a, 903 je zaposleno u javnim zdravstvenim ustanovama, 130 u privatnim praksama, pet u zavodima za javno zdravstvo, četiri u ostalim ustanovama, a preostali članovi (n=164) su dobrovoljni, među kojima su nezaposleni i oni koji ne obavljaju zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2010. godine broj zdravstvenih djelatnika iz djelatnosti radne terapije bio je 97, od čega u javnim zdravstvenim ustanovama radilo sedam radno-terapeutskih tehničara i 89 radnih terapeuta, a u privatnoj praksi jedan radni terapeut. Podaci iz registra Hrvatske komore zdravstvenih radnika u RH ukazuju na veći broj radnika toga profila, ukupno njih 266, od kojih 214 provodi djelatnost radne terapije. Broj djelatnika radne terapije na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 4,4, što je ispod prosjeka u zemljama EU-a (33/100.000). Od ukupnog broja radnih terapeuta koji obavljaju djelatnost, oko 60% ih je zaposleno u zdravstvenim ustanovama, dok je preostalih 40% zaposleno u ustanovama socijalne skrbi. U ovom trenutku radna terapija se provodi uglavnom na sekundarnoj razini, i to najčešće u specijalnim i psihijatrijskim bolnicama dok je na primarnoj razini broj zaposlenih zanemariv, gotovo kao i na tercijarnoj. Uočljiva je nepodudarnost podataka iz registara Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske komore zdravstvenih radnika što otežava točnu procjenu stanja ovih profesija u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. 3.6.2 Sigurnost i zaštita zdravstvenih djelatnika Zdravstveni djelatnici mogu biti izloženi različitim rizicima u svom radu u zdravstvenim ustanovama. Najvažniji zakoni koji reguliraju to područje su Zakon o zaštiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Prevencija i liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog osiguranja što znači da poslodavci odabiru nadležnog specijalistu medicine rada prema mjestu rada i ne plaćaju izravno preventivne preglede svojih radnika izloženih povećanim rizicima po zdravlje na radnom mjestu. Liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u nadležnosti je izabranog doktora opće medicine, a propisani preventivni pregledi i ocjena radne sposobnosti isključivo su u nadležnosti specijalista medicine rada. Svi zaposlenici, u ovom slučaju zdravstveni djelatnici, trebali bi znati tko je njihov nadležni specijalist medicine rada kako bi u slučaju potrebe znali gdje mogu potražiti savjet u vezi zaštite <strong>zdravlja</strong> na radu. Zdravstvena djelatnost potpada u visokorizične djelatnosti te se sa stopom od 7,5/100.000 i 904,4/100.000 nalazi iznad prosječne stope za Hrvatsku kad su u pitanju profesionalne bolesti i ozljede na radu. Od ukupno 101 prijavljene profesionalne bolesti u 2010., 7% se odnosilo na djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a na iste djelatnosti odnosilo se 8,9% od ukupno 15.791 prijavljenih ozljeda na radu u 2010. godini.
Page 3:
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARST
Page 6 and 7:
4 | Nacionalna strategija razvoja z
Page 9 and 10:
Predgovor | 7 PREDGOVOR Ne postoji
Page 11 and 12:
Sadržaj | 9 SADRŽAJ 1. UVOD . . .
Page 13 and 14:
Sadržaj | 11 2.6.7 Zarazne bolesti
Page 15 and 16:
Sadržaj | 13 3.5.1.3 Medicina rada
Page 17 and 18:
Sadržaj | 15 3.9.2 Kvaliteta, sigu
Page 19 and 20:
Sadržaj | 17 3. Nedovoljna učinko
Page 21 and 22:
Uvod | 19 1. UVOD 1.1 Okvir, pojmov
Page 23 and 24:
Uvod | 21 1.1.3 Pojmovno određenje
Page 25 and 26:
Uvod | 23 KONTEKST (ekonomski, dru
Page 27 and 28:
Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 277: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 329 and 330:
Page 331 and 332:
Page 333 and 334:
Page 335 and 336:
Page 337 and 338:
Page 339 and 340:
Page 341 and 342:
Page 343 and 344:
Page 345 and 346:
Implikacije pristupanja RH u EU na
Page 347 and 348:
Page 349 and 350:
Page 351 and 352:
Page 353 and 354:
Page 355 and 356:
Page 357 and 358:
Page 359 and 360:
Page 361 and 362:
Page 363 and 364:
Page 365 and 366:
Page 367 and 368:
Page 369 and 370:
Vizija, vrijednosti i načela | 367
Page 371 and 372:
Vizija, vrijednosti i načela | 369
Page 373 and 374:
SWOT analiza i strateški problemi
Page 375 and 376:
Page 377 and 378:
Page 379 and 380:
Page 381 and 382:
Page 383 and 384:
Strateški razvojni pravci, priorit
Page 385 and 386:
Page 387 and 388:
Page 389 and 390:
Page 391 and 392:
Page 393 and 394:
Page 395 and 396:
Page 397 and 398:
Page 399 and 400:
Page 401 and 402:
Page 403 and 404:
Page 405 and 406:
Page 407 and 408:
Literatura i izvori | 405 8. LITERA
Page 409 and 410:
Literatura i izvori | 407 ■ Poto
Page 411 and 412:
Literatura i izvori | 409 ■ World
Page 413 and 414:
Literatura i izvori | 411 ■ Przyw
Page 415 and 416:
Literatura i izvori | 413 ■ Zakon
Page 417 and 418:
Literatura i izvori | 415 on Resear
Page 419 and 420:
Literatura i izvori | 417 ■ World
show all

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?