Untitled - Ministarstvo zdravlja

332 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
3.11.2 Glavne razlike između Republike Hrvatske i prosjeka EU-a
Usporedba financijskih pokazatelja Hrvatske i prosjeka EU27 ukazuje na nepovoljan udio
financiranja sustava znanosti i istraživanja, kao i oko 2,5 puta manji opseg proračunskih
ulaganja u ovaj sektor (Slika 1). Ne samo da je taj postotak osjetno manji od zemalja
Europske unije, nego je i bruto nacionalni dohodak u Hrvatskoj manji od europskog
prosjeka što u konačnici znači da je sustav znanosti i istraživanja u Hrvatskoj u višestruko
nepovoljnijem položaju.
2,5
2
udjel u BDP-u (%)
1,5
1
0,5
Hrvatska
Češka
Slovenija
EU27
0
Slika 1. Usporedni prikaz izdataka za istraživanje iz bruto nacionalnog dohotka. Izvor: Eurostat.
3.11.3 Zakonski okvir i financiranje
Temeljni dokumenti kojima se definira provedba kliničkih ispitivanja su Zakon o lijekovima,
Zakon o medicinskim proizvodima te Pravilnik o kliničkim ispitivanjima i dobroj
kliničkoj praksi. Na nacionalnoj razini postoji i Središnje etičko povjerenstvo koje je
neovisno tijelo odgovorno za odobravanje kliničkih ispitivanja koja se provode u više
ustanova. Uz njega, postoje i lokalna povjerenstva kojima je cilj odlučivanje o manje
zahtjevnim predmetima koji se provode na razini pojedine ustanove.
Udio državnih proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj u BDP-u u 2010. iznosio
je 0,73%. Više od dvije trećine sredstava državnog proračuna za istraživanje i razvoj u
2010. godini bilo je namijenjeno sektoru visokog obrazovanja (70,08%). Slijedi državni
sektor s 25,78%, dok je najmanje sredstava, 0,03%, bilo namijenjeno neprofitnom sektoru.
Prema društveno-ekonomskim ciljevima, najviše sredstava državnog proračuna za istraživanje
i razvoj u 2010. bilo je utrošeno za cilj Opće unapređenje znanja: Istraživanje
i razvoj financiran iz fondova visokih učilišta (55,44%). Slijedi cilj Opće unapređenje
znanja: Istraživanje i razvoj financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta)
s 34,22%, a najmanje je bilo utrošeno za cilj Obrana (0,13%; izvor: Državni zavod za
statistiku). Unatoč tome, usporedba sa zemljama Europske unije (EU27) u najboljoj mjeri
pokazuje ograničenost znanosti i istraživanja o zdravlju: dok je u Hrvatskoj 2010. godine
u istraživanje zdravlja bilo uloženo 1,6% proračunskog novca za znanost i istraživanje,