Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 119
Briga o javnom zdravlju i zdravstveni sustavi zemalja oblikovani su odlukama vlada
i načinima provođenja tih odluka. U tom je smislu zdravstveni sustav rezultat odluka
o načinu prikupljanja i raspodjele resursa, organizacije javnih dobara te upravljanja i
organizacije radnih mjesta u zdravstvenim ustanovama. Utjecaj zdravlja na mogućnosti
razvoja zemlje je nedvojben. Zemlje sa slabije razvijenim obrazovnim i zdravstvenim
sustavima teže ostvaruju održivi razvoj. Istraživanja su pokazala da je 10 postotno
poboljšanje očekivanog životnog vijeka povezano s gospodarskim rastom od 0,3 do 0,4
postotnih bodova na godišnjoj razini.
3.1.3 Odabrani makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske
3.1.3.1 Ustroj, površina i položaj
Hrvatska ima ukupno 87.661 km² površine od čega je 65% kopna, a 35% teritorijalnog
mora i unutarnjih morskih voda, od čega se 69,5% dužine morske obale odnosno 4.058
km odnosi na otoke. Gustoća stanovništva je 75,8 stanovnika/km². Republika Hrvatska
ima 20 županija, 127 gradova i 429 općina. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine,
48 je naseljenih otoka što predstavlja poseban izazov zdravstvenom sustavu, naročito
u doba turističke sezone. Hrvatska s Italijom ima morsku granicu, kopneno graniči na
sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i
Hercegovinom i Crnom Gorom.
3.1.3.2 Stanovništvo
Broj stanovnika Republike Hrvatske prema najnovijem popisu iz 2011. godine je 4.290.612
(Tablica 1). Od ukupnog broja stanovnika, 38% živi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 33% u
Panonskoj Hrvatskoj i 29% u Jadranskoj Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske turističke
zajednice, tijekom 2011. godine Hrvatsku je posjetilo gotovo 10 milijuna stranih turista
što stvara veliki pritisak na službe zdravstvene zaštite, osobito u priobalnom području i
tijekom turističke sezone.
Najnaseljeniji je Grad Zagreb s 18% ukupnog broja stanovnika, zatim slijede Splitsko-dalmatinska
županija s 11% te Zagrebačka, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska
s po 7% stanovnika te Istarska županija s 5% ukupnog broja stanovnika. Ličko-senjska
županija ima najmanji broj stanovnika (1% ukupnog broja).
Stopa prirodnog prirasta u razdoblju 2001.-2010. u Hrvatskoj je bila negativna, za
razliku od prosjeka EU 27 koji je bio pozitivan (Slika 1). Godine 2010. stopa prirodnog
prirasta na 1.000 stanovnika iznosila je -2,0, odnosno -8.735 osoba (Slika 2). Negativno
prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođenih na 100 umrlih) koji je iste godine
iznosio 83,2. Pozitivan prirodni prirast, odnosno vitalni indeks veći od 100, 2010. godine
imale su samo Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Zadarska
županija te Grad Zagreb. Prema podatcima navedenima u Strategiji ruralnoga razvoja
RH 2008.-2013., puno veći udjel stanovništva u dobi 65+ u ukupnom stanovništvu živi
u značajno ruralnim i pretežito ruralnim regijama (npr. Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj,
Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji) u usporedbi s uglavnom urbanim
područjima.