Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 107
transport u slučaju hitnosti. Za poboljšanje demografske slike otoka potrebno je planirano
ulaganje u društvenu infrastrukturu, pri čemu zdravstvo zauzima vodeće mjesto.
Za zdravstvenu zaštitu koja se provodi u područjima s posebnim značajkama s obzirom
na zemljopisni položaj, demografska obilježja stanovništva, prometnu povezanost, tj.
izoliranost i gustoću naseljenosti, HZZO primjenjuje Odluku o posebnim standardima
i mjerilima njihove primjene u provođenju primarne zdravstvene zaštite iz osnovnog
zdravstvenog osiguranja.
Sažetak
U razdoblju od 2001. do 2010. godine u Hrvatskoj je zabilježen porast očekivanog
trajanja života kod rođenja za 3 godine u muškaraca i za 2 godine u žena te
je ono u 2010. godini za muškarce iznosilo 74 godine, a žene 80 godina. Usprkos
pozitivnom trendu, muškarci i žene Hrvatske žive 4 godine kraće od stanovnika
zemalja »starih« članica EU-a. Osim što postoje razlike između Hrvatske i zemalja
EU-a, razlike u očekivanom trajanju života postoje i unutar regija u Hrvatskoj.
Te razlike naročito su naglašene između Jadranske Hrvatske (priobalne hrvatske
županije) gdje je očekivano trajanje života najdulje i Panonske Hrvatske (slavonske
i neke županije središnje Hrvatske) u kojoj je očekivano trajanje najkraće.
U Hrvatskoj godišnje umire približno 50. 000 osoba. Posljednjih deset godina
bilježi se pad dobno standardizirane stope smrtnosti od 921/100.000 stanovnika
u 2001. godini na 790/100.000 u 2010. godini. Standardizirane stope
smrtnosti zabilježene u Hrvatskoj više su od prosjeka za zemlje stare članice
EU-a (546/100.000), a niže od prosjeka zemalja novih članica EU-a od 2004.
godine (855/100.000). Usporedba dobno standardiziranih stopa smrtnosti prema
županijama, pokazuje da se više vrijednosti od hrvatskog prosjeka bilježe u onima
kontinentalnog dijela Hrvatske.
Vodeći uzrok smrtnosti su bolesti srca i krvnih žila koje u posljednjih deset
godina bilježe blago smanjenje udjela u ukupnom mortalitetu sa 53% na 49%,
dok novotvorine kao drugi uzrok smrtnosti bilježe blago povećanje udjela s 24% na
26%. Treći su uzrok smrti ozljede i otrovanja, četvrti bolesti probavnog sustava,
a peti bolesti dišnog sustava. U muškaraca se u istom razdoblju nije promijenio
prethodno navedeni poredak, dok su se u žena na peto mjesto, umjesto bolesti
dišnog sustava, probile bolesti endokrinog sustava.
Od početka 1990-tih godina u Hrvatskoj se bilježi veći broj umrlih stanovnika
od broja živorođenih. Stope općeg i specifičnog fertiliteta kontinuirano se
smanjuju, a u 2010. godini bile su 42,2 (opća) i 1.5 (ukupna). Posljedično nema
pozitivnog prirodnog kretanja pa ni jednostavne obnove stanovništva. Stanovništvo
Hrvatske završilo je svoju »demografsku tranziciju« i ubraja se u »stara stanovništva«
s visokim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina. Trendovi ukazuju
na loše stanje »demografskog zdravlja« što predstavlja značajan izazov za održivi