Untitled - Ministarstvo zdravlja

64 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
cerebrovaskularne bolesti (I60-I69) s udjelom od 14,6% u ukupnom mortalitetu, zatim
slijede srčana insuficijencija (3,5%) i hipertenzija (3,1%).
Usporedi li se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po županijama, dobno-standardizirane
stope smrtnosti kreću se u rasponu od najviše 630,6 u Virovitičko-podravskoj
županiji do najniže 374,4/100.000 u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Slika 31). Uglavnom
su stope mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti više u kontinentalnom dijelu Hrvatske,
a niže u priobalnom dijelu Hrvatske, uz izuzetak Grada Zagreba i Međimurske županije
koji imaju nižu stopu smrtnosti kao i priobalne županije.
Stopa na 100.000
700
600
500
400
300
200
100
0
Dubrovačko-neretvanska
Slika 31. Dobno standardizirane stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila po županijama u RH 2010.
godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Po mortalitetu od bolesti srca i krvnih žila Hrvatska sa standardiziranom stopom
smrtnosti od 370,8/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke
stope smrtnosti (Slika 32). Prosjek za zemlje »stare« članice EU-a prije 2004. iznosi
174,6/100.000, za zemlje članice EU-a koje su pristupile od 2004. godine 428,9/100.000.
Susjedna Slovenija ima znatno nižu stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti 231,8,
a Češka nešto malo nižu od Hrvatske 344/100.000.
Zemlje Istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti od Hrvatske, a zemlje
Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske
sa stalnim trendom smanjenja.