Untitled - Ministarstvo zdravlja

314 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Zakonu o javnoj nabavi. HZZO je s izabranim ponuđačima za svaku grupu lijekova
sklopio posebne ugovore kojima je ograničena količina lijekova na teret HZZO-a.
Pri tom su po prvi puta uvedeni jasni kriteriji za uvrštenje na listu Posebno skupih
lijekova HZZO-a (primjena u bolnicama, ne propisuje se na recept, smjernica
stručnog društva, lijek čini značajan iskorak, lijek nema generičkih paralela ili je
na popisu orphan drugs).
Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima usvojen je krajem 2011. godine
i stupio je na snagu 1. ožujka 2012. godine. Osigurana osoba u skladu s Pravilnikom
ostvaruje pravo na pomagalo, rezervni dio i potrošni materijal za pomagalo
te popravak pomagala
Pomagala se od 1. ožujka 2012. uvrštavaju na Popis HZZO-a na temelju
Pravilnika o mjerilima za određivanje cijena ortopedskih i drugih pomagala i Pravilnika
o mjerilima za stavljanje ortopedskih i drugih pomagala na Popis pomagala
HZZO-a. Novim Pravilnicima jasno su definirana mjerila (tj. kriteriji) za stavljanje
pomagala Popis Zavoda a cijene ortopedskih i drugih pomagala određuju se usporedbom
s javno dostupnom listom cijena istovjetnih pomagala koja su odobrena
u Sloveniji.
Smanjivanje jediničnih cijena lijekova i uvođenje suvremenih regulatornih
mjera po ugledu na druge europske zemlje omogućili su da se na Liste uvrsti velik
broj novih lijekova. Samo u razdoblju od 2009. do kraja 2011. uvršteno je 85
novih inovativnih lijekova na liste lijekova HZZO-a uz očuvanje postojećih lijekova
na listama. Osobama koje boluju od hemofilije omogućeno je da relativno jednostavno
ostvare pravo na profilaktičko liječenje svoje bolesti kod kuće, a u sklopu
projekta informatizacije primarne zdravstvene zaštite, početkom 2011. godine
započelo korištenje e-recepata. Provedba projekta ubrzala je proces propisivanja
lijekova od strane primarne zdravstvene zaštite te omogućila bolesnicima znatno
jednostavniju i pouzdaniju dobavu propisanog lijeka u bilo kojoj ljekarni koja je u
ugovornom odnosu s HZZO-om.
Zbog uvođenja novih pravilnika, dio lijekova koji su bili na Osnovnoj listi,
ukoliko nositelji odobrenja nisu mogli zadovoljiti financijske kriterije HZZO-a,
prebačeni su na Dopunsku listu. Naizgled, ovim mjerama je smanjena financijska
dostupnost pojedinih lijekova, no HZZO se vodio sigurnosnim kriterijem (određuje
se samo za lijekove koji ostvaruju najmanje 5% godišnjeg prometa) koji je osigurao
dostupnost generičke paralele pokrivene u cijelosti Osnovnim osiguranjem.
Rokovi plaćanja ljekarnama za lijekove na recept dovedeni su u ugovorne
okvire, odnosno skraćeni su od preko 290 dana na 180 dana (u 2011. potrošeno
3 milijarde kuna). Rokovi plaćanja veledrogerijama od strane bolnica bolna su
točka trenutnih analiza. Iako HZZO isplaćuje bolnicama ugovorene limite, bolnice
ne izvršavaju obveze prema veledrogerijama za nabavljene lijekove. Iz navedenog
razloga pojavljuje se potreba i obveza za sanacijama veledrogerija zbog bolničkih
dugova za lijekove (u 2011. potrošeno 1,24 milijarde kuna). Dostupnost posebno
skupih lijekova osiguranicima značajno je povećana. Sredstva namijenjena Fondu
posebno skupih lijekova porasla su s 350 milijuna kn u 2008. godini na 528
milijuna kn u 2011. godini.