14.01.2015 Views

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Pokazatelji <strong>zdravlja</strong> u Republici Hrvatskoj | 89<br />

Kao pokazatelj oralnog <strong>zdravlja</strong> prati se zastupljenost karijesa u školskoj dobi. Zabilježen<br />

je pad udjela karijesa pronađenog na sistematskim pregledima u djece i mladih<br />

(Slika 59).<br />

Prema istraživanju iz 2000. godine, KEP indeks (zbroj brojeva karioznih, ekstrahiranih<br />

i plombiranih zuba) je u Hrvatskoj kod djece u dobi od 12 godina u 1991. godine<br />

iznosio 2,6 a 1999. godine 3,5. Od 2000. godine ne postoje podaci na razini Republike<br />

Hrvatske. Pojedina istraživanja provedena su na lokalnim razinama pokazuju povećanje<br />

KEP indeksa u istraživanim skupinama. KEP indeks u zemljama EU-a već je i prije 2000.<br />

godine bio ispod 3.<br />

35<br />

30<br />

25<br />

Udio (%)<br />

20<br />

15<br />

10<br />

5<br />

2000.<br />

2005.<br />

2010.<br />

0<br />

Osnovna škola Srednja škola Fakulteti<br />

Slika 59. Zastupljenost karijesa (%) na sistematskim pregledima školske i studentske populacije u<br />

Hrvatskoj od 2000. do 2010. godine. Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2000., 2005. i<br />

2010. godinu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.<br />

2.6.11 Ozljede<br />

2.6.11.1 Ozljede općenito<br />

Na ljestvici mortaliteta u Hrvatskoj 2010. godine ozljede (MKB: Ozljede, otrovanja i<br />

ostale posljedice vanjskih uzroka; V01-Y98) se nalaze na trećem mjestu uzroka smrtnosti<br />

u Hrvatskoj, nakon bolesti srca i krvnih žila i novotvorina, s ukupno 2.968 umrlih i<br />

udjelom od 5,7% u ukupnoj smrtnosti. Dobnospecifične stope smrtnosti od ozljeda u oba<br />

spola ukupno osciliraju u zadnjem desetogodišnjem razdoblju u rasponu 51-58/100.000<br />

te se ne bilježe značajnije promjene. Od ozljeda umire više muškaraca nego žena. Omjer<br />

stopa smrtnosti muškaraca i žena iznosi u zadnjem desetogodišnjem razdoblju u prosjeku<br />

2,1:1 (Slika 60).<br />

Dobno-standardizirane stope smrtnosti od ukupnih ozljeda (V01-Y98) za Hrvatsku<br />

su u 2010. godini iznosile 59,9/100 000. Najmanje dobno-standardizirane stope smrtnosti<br />

zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj županiji (47,7/100.000) te u Gradu Zagrebu<br />

(48,1/100.000) dok najviše stope imaju Krapinsko–zagorska županija (85,7/100.000) te<br />

Virovitičko-podravska županija (76,9/100.000) (Slika 61).

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!