Untitled - Ministarstvo zdravlja

142 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
3.2.5 Organizacijski i zakonski okvir ljekarničke djelatnosti
Ljekarnička djelatnost, kao dio zdravstvene djelatnosti od posebnog je interesa za Republiku
Hrvatsku i obavlja se kao javna služba na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini
zdravstvene zaštite. Na razini primarne zdravstvene zaštite obavlja se u ljekarnama koje su
organizirane kao jedinice ljekarničke ustanove ili privatna praksa. Na razini sekundarne
i tercijarne zdravstvene zaštite obavlja se u bolničkim ljekarnama.
Ljekarnička djelatnost je organizirana i obavlja se temeljem odredbi Zakona o ljekarništvu
i Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Ljekarnička djelatnost osigurava pučanstvu, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim
radnicima koji obavljaju privatnu praksu i drugim pravnim osobama opskrbu i
izradu lijekova (magistralni i galenski pripravci) te opskrbu medicinskim proizvodima,
homeopatskim proizvodima, dječjom hranom, dodacima prehrani te predmetima opće
uporabe prema popisu Hrvatske ljekarničke komore.
Pod ljekarničkom djelatnošću podrazumijeva se i provođenje ljekarničke skrbi koja
obuhvaća savjetovanje u vezi propisivanja, odnosno pravilne primjene lijekova, medicinskih
proizvoda, homeopatskih proizvoda i dodataka prehrani, racionalizaciju troškova za
određene terapijske protokole, unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje
terapijskih ciljeva, praćenje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova, izbjegavanje
interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija, skrb nad pridržavanjem terapijskih
protokola od strane pacijenata, poboljšanje učinka kliničkog liječenja i provođenje
preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja (putem javnozdravstvenih projekata ili
usluga u ljekarni).
Sadašnji ustroj i organiziranost ljekarništva rezultat je naslijeđenog stanja u ljekarništvu
do 1990., djelomične privatizacije županijskih ljekarničkih ustanova i ljekarni u
sastavu domova zdravlja te intenzivnog osnivanja novih ljekarni i ljekarničkih ustanova
u privatnom vlasništvu posljednjih 20-godina. Organizacijski oblici u obavljanju ljekarničke
djelatnosti su: ljekarna kao privatna praksa (uključujući i grupnu privatnu praksu),
ljekarna kao jedinica/podružnica ljekarničke ustanove te ljekarna u sastavu doma zdravlja.
Osnivači ljekarničke ustanove su županija, Grad Zagreb i druge pravne ili fizičke osobe.
3.2.6 Organizacijski i zakonski okvir palijativne skrbi u Republici
Hrvatskoj
Palijativno zbrinjavanje je oblik pomoći koja predstavlja aktivno, sveobuhvatno zbrinjavanje
bolesnika s uznapredovalim, progresivnim bolestima radi pružanja psihološke,
socijalne i duhovne podrške.
Ciljevi palijativne skrbi izravno su povezani sa zadovoljavanjem potreba umirućih
bolesnika. Svi aspekti skrbi usmjereni su na stvaranje ugode, poštovanje života i optimizaciju
bolesnikove kontrole i autonomije.
Palijativna skrb svoj je zakonski okvir u Republici Hrvatskoj dobila još 2003. godine
tada važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Tadašnji Zakon o zdravstvenoj zaštiti
utvrdio je palijativnu skrb za neizlječivo bolesne, odnosno umiruće pacijente kao mjeru
zdravstvene zaštite te kao djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite. U skladu sa