Untitled - Ministarstvo zdravlja

320 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
ditaciju u zdravstvu je u srpnju 2011. objavila Javni natječaj za akreditacijski postupak 10
bolničkih zdravstvenih ustanova i naknadni natječaj u listopadu 2011. na koji se javilo
još 12 bolnica (ukupno 22 bolnice).
Uz navedena postignuća, razvoj kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite suočava se
s brojnim izazovima. U Agenciji nije zaposlen dovoljan broj ljudi odgovarajuće razine
obrazovanja, potrebne za provedbu složenih djelatnosti i zadataka te ustanove. Iako
postoji prijedlog Pravilnika o akreditacijskom postupku, isti još nije donesen. Akreditacijski
standardi u RH još nisu validirani, iako je postupak započet. Postojeće aktivnosti,
poput provedene ankete o zadovoljstvu sustavom zdravstva nisu dovoljno iskorištene u
svakodnevnom radu.
Među vodećim problemima su i nedostatak jedinstvenog bolničkog informatičkog
sustava, manjkava horizontalna i vertikalna povezanost koja usporava prikupljanje podataka
prema kojima bi se mogla pratiti uspješnost primjene sustava kvalitete u praksi te
na jednostavniji način pripremati izvješća za analizu i određivanje mjera za poboljšanje.
U Hrvatskoj je dosad objavljeno 60 kliničkih smjernica (31 u Liječničkom vjesniku
u i 29 na stranicama Hrvatskog liječničkog zbora) što znači da još uvijek postoji veliki
broj smjernica i algoritama koje je potrebno izraditi i implementirati u praksi. Dodatni
je problem neujednačena primjena postojećih kliničkih smjernica u praksi što otežava
uspoređivanje elemenata sustava kvalitete.
Izravne usporedbe kvalitete su otežane, a katkad i neprimjerene zbog velike raznolikosti
u sustavu i osobitosti pojedinih ustanova. Tako npr. pokazatelj postotka carskih
rezova prikazuje iznimno veliki raspon vrijednosti sa stopom koja varira od 1,1% do
21,4% svih poroda, na temelju podataka iz 22 bolnice u Hrvatskoj. Nadalje, ista analiza
pokazala je da stopa smrtnosti od infarkta miokarda varira od 1,9% do 21,4%, a također
je pokazala i vrlo velika odstupanja od nacionalnih smjernica u korištenju profilaktičke
uporabe antibiotika u doziranju, trajanju, načinu primjene i korištenom antibiotiku.
Podaci koji se šalju u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za
javno zdravstvo koji se u pravilu prikazuju kao agregirani podaci, ograničene su upotrebljivosti
u detaljnijim analizama bolničkog rada i tumačenju razlika između bolnica.
3.9.5 Procjena zdravstvenih tehnologija
Procjena zdravstvenih tehnologija (engl. Health Technology Assessment) jedan je od
zadataka Agencije i uključuje multidisciplinaran, stručan, nepristran, objektivan proces,
temeljen na principima medicine zasnovane na dokazima te transparentan proces
procjene kliničke učinkovitosti i sigurnosti, uz ekonomsku analizu novih ili već postojećih
zdravstvenih tehnologija (lijekova, medicinskih proizvoda, kirurških procedura, dijagnostičkih
postupaka, kao i ostalih tehnologija s područja prevencije, dijagnostike, liječenja i
rehabilitacije), uzimajući u obzir etička, socijalna, pravna i organizacijska načela.
Proces procjene zdravstvenih tehnologija pomaže racionalizaciji zdravstvenog
sustava, odnosno poboljšanju zdravstvene zaštite i povećanju njezine učinkovitosti.
Glavni korisnici procjena zdravstvenih tehnologija su ministarstva zadužena za zdravlje
(za donošenje odluka o kapitalnim investicijama u zdravstvu, donošenja novih zdravstvenih
programa i slično), nositelji zdravstvenih osiguranja (u svrhu donošenja odluke o