Untitled - Ministarstvo zdravlja

236 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
U bolnicama Hrvatske zabilježena je 381 operacijska sala. Prema rezultatima ankete, na
razini Hrvatske, približno 40% operacijskih sala nije obnavljano u razdoblju od 2000. godine.
Zabilježena su ukupno 822 kreveta za intenzivno liječenje, od čega ih je u kliničkim
bolnicama bilo ukupno 506, u općima 295, a u specijalnim 21.
Na pitanje o objedinjenom hitnom medicinskom prijemu (dalje OHMP) odgovorilo
je 8 kliničkih bolnica i 17 općih bolnica. Šest kliničkih bolnica i devet općih bolnica ustvrdilo
je građevinsku sukladnost i opremljenost OHMP-a s pravilnikom. Ostale zdravstvene
ustanove nisu o tome dostavile podatke.
U malom broju kontaktiranih bolnica zabilježeno je postojanje helidroma. Postojanje
helidroma ustvrdile su KB Dubrava, KBC Split te OB Karlovac, Varaždin, Dubrovnik i
Knin.
Objekti u sustavu zdravstva veliki su potrošači energenata i vode što proizlazi iz
njihove specifičnosti po vrsti djelatnosti, kompleksnosti sustava grijanja, hlađenja i
ventilacije, velikog broja djelatnika i korisnika te nerijetko cjelodnevnog režima rada.
Prema Trećem godišnjem izvještaju programa Vlade RH »Dovesti svoju kuću u red« iz
2011., bolnički objekti u nadležnosti Ministarstva zdravlja obuhvaćeni tim projektom (14
energetskih cjelina u kliničkim bolničkim centrima, tri u kliničkim bolnicama, jedan u
općoj bolnici, 17 u specijalnim bolnicama i sedam u klinikama) sami godišnje troše oko
482 milijuna kWh. Izračun na temelju podataka iz toga Izvještaja pokazuje da je ukupna
potrošnja energije u navedenim bolničkim objektima oko 630 kWh/m 2 što je više od dva
puta veća potrošnja u odnosu na prosjeke europskih zemalja s najboljom energetskom
učinkovitošću u bolničkim objektima (npr. Švicarska, Švedska, Norveška).
Dosad je u sklopu Programa »Dovesti svoju kuću u red« uspostavljen registar institucija.
Prikupljeni su podaci o potrošnji energenata za oko 300 objekata u sustavu
zdravstva, a u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja planira se
obnova i povećanje energetske učinkovitosti određenog broja objekata u sustavu zdravstva.
Potencijali za uštedu u tom su pogledu veliki, osobito u objektima koji kao energent
koriste lož ulje.
3.5.4.6 Visoko-sofisticirana medicinska oprema
Tijekom 2010. godine u Hrvatskoj je provedeno anketno istraživanje visoko-sofisticirane
medicinske opreme.
Istraživanjem je zabilježeno 70 CT uređaja, od čega je 52 uređaja bilo u ustanovama
javnog sektora. Ukupno je u Hrvatskoj zabilježen 1,6 CT uređaja na 100.000 stanovnika,
a ako se uzmu u obzir samo oni u ustanovama javnog sektora stopa je bila 1,2/100.000.
Broj CT uređaja u javnom sektoru na 100.000 stanovnika kretao se u rasponu od 0,5 u
Sisačko-moslavačkoj županiji, a stopu višu od 2 bilježe Karlovačka i Požeško-slavonska
županija. U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji zabilježen je 1,3 CT uređaj u javnom
sektoru na 100.000 stanovnika.
Uređaja za magnetnu rezonancu (MR) zabilježeno je 32 ili 0,7 na 100.000 stanovnika.
Od toga ih je u bolnicama bilo 17 ili 0,4 na 100.000 stanovnika. Stope s više od 1 MR
uređaj u javnom sektoru na 100.000 stanovnika bilježe se u Ličko-senjskoj i Požeškoslavonskoj
županiji, dok ih je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji bilo 0,6. U jedanaest
županija nije zabilježen ni jedan MR uređaj.