Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 41
Naime, u Hrvatskoj su te razlike naročito naglašene između Jadranske Hrvatske (priobalne
hrvatske županije) gdje je očekivano trajanje života najdulje i Panonske Hrvatske
(slavonske i neke županije središnje Hrvatske) u kojoj je očekivano trajanje najkraće.
Gledano demografsko-statistički, zaostajanje Panonske Hrvatske za Jadranskom iznosi
oko 15 godina. To zaostajanje Panonske za Jadranskom Hrvatskom u najvećoj mjeri bi
mogli prepisati čimbenicima ponašanja, ali su potrebne detaljne longitudinalne analize
za bolju procjenu.
Tablica 5. Očekivano trajanje života pri rođenju i dobi od 65 godina za muškarce i žene u Hrvatskoj 2010.
Izvor: Eurostat.
NUTS REGIJA OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA MUŠKARCI ŽENE
Hrvatska
Sjeverozapadna Hrvatska
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Jadranska Hrvatska
Pri rođenju 73,5 79,9
Pri dobi od 65 godina 14,6 18,2
Pri rođenju 73,3 80,0
Pri dobi od 65 godina 14,6 18,3
Pri rođenju 71,8 78,6
Pri dobi od 65 godina 13,4 16,9
Pri rođenju 75,3 81,2
Pri dobi od 65 godina 15,7 19,3
2.3.3 Očekivano trajanje života i stupanj obrazovanja
Očekivano trajanje života varira s obzirom na različite demografske i socio-ekonomske
karakteristike. Osim po spolu, jedan od najčešće navođenih socio-ekonomskih činitelja
po kojem se očekivano trajanje života razlikuje jest stupanj obrazovanja. Dobro je dokumentirana
statistička činjenica kako je očekivani životni vijek osoba s visokim stupnjem
obrazovanja dulji od istoga kod osoba koje imaju niski stupanj obrazovanja. Štoviše, u
nedostatku drugih pokazatelja, očekivano trajanje života prema stupnju obrazovanja
jako je dobar indikator socio-ekonomskih nejednakosti u zdravlju koje pak mogu imati
negativne posljedice na zdravstveni, socijalni i ekonomski razvoj Hrvatske.
Visokoobrazovane osobe žive dulje od niskoobrazovanih što je posebno izraženo kod
muškaraca, a manje kod žena (Slika 14 i 15). Očekivano trajanje života pri rođenju za žene
dulje je od istog za muškarce za sve stupnjeve obrazovanja, premda se ta razlika značajno
smanjuje kod tercijarnog stupnja obrazovanja. Razlike kod očekivanog trajanja života kod
žena s različitim stupnjem obrazovanja su manje nego kod muškaraca. Štoviše, žene sa
sekundarnim (srednjoškolskim) obrazovanjem u Hrvatskoj mogu očekivati podjednako
dug život kao i žene s primarnim (osnovnim) obrazovanjem, dok one s tercijarnim
obrazovanjem mogu očekivati, u prosjeku, nekoliko godina dulji život. Kod muškaraca
je ta razlika izraženija te muškarci s osnovnim obrazovanjem imaju i do 7 godina kraće
očekivano trajanje života pri rođenju, odnosno 4 godine kraći očekivani životni vijek