Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 151
3.4.1 Suvremeni izazovi politike financiranja zdravstva
Složenost politike financiranja zdravstva proizlazi iz činjenice da nije dovoljno samo
pronalaženje dodatnih izvora sredstava. Ključno je organizirati način ubiranja i
prikladnu alokaciju sredstava, odrediti vrijeme prikupljanja sredstava te od koga ih
prikupljati. Nadalje potrebna je analiza utjecaja ključnih kontekstualnih čimbenika,
posebno fiskalnih ograničenja, kako bi se odredio razmjer do kojeg je zemlja u mogućnosti
postići ciljeve politike financiranja te zbog identificiranja izbora potencijalnih
političkih mogućnosti koje se mogu uzeti u obzir. Ovakva analiza omogućuje realističan
uvid u ono što je moguće implementirati i što se može postići.
Trenutna i buduća demografska struktura stanovništva kao kontekstualni čimbenik
neke zemlje ima značajan utjecaj na politiku financiranja zdravstvene zaštite. Prvo,
starije stanovništvo treba i potražuje više zdravstvenih usluga pa se posljedično s time
zemlje sa starijim stanovništvom ili brzo starećim stanovništvom (niske stope fertiliteta)
suočavaju s pritiskom rasta troškova zdravstvenog sustava. Nadalje, u zemljama
s niskim stopama fertiliteta i starenjem stanovništva, obujam produktivne radne snage
se smanjuje relativno prema ostatku stanovništva, osim ako se smanjenje stope fertiliteta
ne nadoknađuje imigracijom radne snage. Ukoliko dolazi do pada udjela radne
snage, smanjuje se i baza za prikupljanje prihoda za zdravstveni sustav. U Europi samo
Njemačka i Nizozemska pokrivaju više od 60% izdataka za zdravstvo oslanjajući se
na doprinose vezane uz zaposlenje. U Austriji, Luksemburgu i Belgiji manje od pola
ukupnih izdataka financira se oporezivanjem plaća te se može ustvrditi da je proces
diverzifikacije već počeo. Kako se demografske promjene nastavljaju, diverzifikacija će
se nastaviti i bit će potrebne reforme koje će ukloniti povezanost pokrivanja zdravstvenih
izdataka i statusa zapošljavanja. Treći kritični kontekstualni čimbenik za politiku
financiranja zdravstvenog sektora je razmjer političko-administrativne decentralizacije
u zemlji. U decentraliziranim zemljama poput BiH, Švedske i Švicarske, organizacija
sustava financiranja zdravstvene zaštite zrcali organizaciju vladine administracije
nastalu kao rezultat decentralizacije.
Nadalje, nekoliko dodatnih čimbenika utječe na izdatke za zdravstvo, a nadilaze
isključivo demografske pokazatelje: zdravstveni status i funkcionalna sposobnost, troškovi
povezani s nastankom smrti, ekonomski rast, tržište rada, tehnološki napredak i
razvoj medicinske znanosti, pravno i institucionalno uređenje te postojeći kapaciteti.
S obzirom na specifične uvjete i čimbenike zdravstvenih sustava na raspolaganju
su i različite mogućnosti financiranja zdravstva, a mogu se podijeliti na: oporezivanje,
socijalno zdravstveno osiguranje, privatno zdravstveno osiguranje, račune zdravstvene
zaštite, plaćanja iz džepa građana, zajmove i donacije. Neovisno o tome koja se metoda
financiranja rabi, u konačnici ciljevi politike financiranja zdravstvenog sustava moraju
obuhvatiti:
■ ciljeve politike financiranja koji su identični općim ciljevima zdravstvene politike:
■ promicanje opće zaštite protiv financijskog rizika
■ promicanje pravednije distribucije tereta financiranja
■ ciljeve politike financiranja koji su pomoćni općim ciljevima zdravstvene politike:
■ promicanje jednakosti upotrebe i dodjeljivanje usluga relativno prema
potrebama takvih usluga