Untitled - Ministarstvo zdravlja

144 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
liječenje bolesnika, medicinu rada, hitnu medicinu, palijativnu skrb, zaštitu mentalnog
zdravlja, opskrbu i izradu lijekova, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži
s poremećajima, zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina, zdravstvenu
zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu mladeži, specifičnu preventivnu zdravstvenu
zaštitu djece i mladeži, patronažne posjete, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski
prijevoz, sprječavanje i liječenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom te higijenskoepidemiološku
zaštitu.
Među zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti ubrajaju
se: dom zdravlja, ustanova za zdravstvenu skrb, ustanova za zdravstvenu njegu
i ustanova za palijativnu skrb. Javna zdravstvena služba na primarnoj razini može
se obavljati i na osnovi koncesije. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini
uključuju poliklinike, bolnice i lječilišta, dok se zdravstvena djelatnost na tercijarnoj
razini obavlja u klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima.
Ljekarnička djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini
zdravstvene zaštite, a obuhvaća opskrbu stanovništva lijekovima i medicinskim
proizvodima.
Zdravstvenim osiguranjem, u skladu s ovim zakonom, osigurane osobe stječu
prava i obveze u korištenju zdravstvene zaštite, kao i druga prava i obveze iz
zdravstvenog osiguranja. U Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje dijeli se
na osnovno, dopunsko i privatno.
Osnovno je zdravstveno osiguranje obvezno i provodi ga Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje. Dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno.
Dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurava se plaćanje razlike u vrijednosti
zdravstvenih usluga koje u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja ne podmiruje
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Privatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje
se individualnim ugovorom između osiguravatelja i osobe te omogućava
osiguraniku prava iz zdravstvenog osiguranja koja nisu obuhvaćena osnovnim
zdravstvenim osiguranjem.
Temeljna prava koja proizlaze iz osnovnog zdravstvenog osiguranja su: prava
na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčanu naknadu.
Osnovno zdravstvo financira se doprinosima osiguranika, doprinosima poslodavaca,
doprinosima drugih obveznika plaćanja doprinosa utvrđenih ovim i drugim
zakonima, posebnim doprinosima za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,
posebnim doprinosima za slučaj ozljede na radu, prihodima iz državnog proračuna
te prihodima od kamata, dividendi i drugim prihodima.
U Republici Hrvatskoj pravo na zdravlje je ustavna kategorija za sve građane.
Kao potpisnica Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskoga bića u
pogledu primjene biologije i medicine, Hrvatska se vlada obvezala na uređenje
zakonodavstva u skladu s odredbama Konvencije te je 2004. godine donesen
Zakon o zaštiti prava pacijenata. Zakon uređuje moralne, etičke i građanske norme
ponašanja korisnika i davatelja zdravstvenih usluga. Temelji se na načelima humanosti
i dostupnosti.