Untitled - Ministarstvo zdravlja

364 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
9000 baznih stanica. U Republici Hrvatskoj, čije postavljanje i uporabu istih primjenjuju
odredbe Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja, postoje, osim stanica mobilne
telefonije, i sljedeći izvori elektromagnetskih polja: magnetne rezonance (MR) 36, laseri
300-400, solariji 1400, ultravioletne saune (UV) 70. Nadzor, nad radom i uporabom gore
navedenih izvora i administrativne poslove, dobivanje odobrenja za rad s istim, provode
sanitarni inspektori.
Koncem 2009. radilo se na donošenju novog Zakona o radiološkoj i nuklearnoj
sigurnosti. Temeljem tog zakona uspostavlja se novo tijelo, Državni zavod za radiološku
i nuklearnu sigurnost koji će postati prvostupanjsko tijelo za nadzor nad izvorima ionizirajućeg
zračenja i nuklearne sigurnost, dok će Ministarstvo zdravlja, Uprava za sanitarnu
inspekciju, postati drugostupanjsko tijelo za nadzor nad izvorima ionizirajućeg zračenja
i nuklearne sigurnosti.
Uspostavljena je suradnja sa zemljama u regiji na području sustava nadzora nad
metalnim otpadom radi moguće kontaminacije radioaktivnim tvarima u skladu s preporukama
iz UN-a (»International Recommendations to monitor and manage radioactive
scrap metal« – ICNIRP), Economic and Social Council, Economic Commision for
Europe. U Zagrebu je 21. i 22. ožujka 2007. održan prvi Regionalni sastanak o provođenju
nadzora nad prijevozom metalnog otpada i razmjene informacija o pošiljkama koje su
kontaminirane radioaktivnim tvarima ili sadrže radioaktivne izvore.
Glede hrvatskog zakonodavstva vezano za zračenje izvora neionizirajućih zračenja,
ono je strože od Naputaka ICNIRP-a pa time i od direktive EU-a, no to je opet u skladu
s direktivom koja zemljama članicama ne dopušta blaže kriterije, ali strože dopušta.
Sažetak
Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju odrazit će se na sve segmente
ekonomije i društva pa tako i na zdravstveni sustav. Pridruživanjem EU-u Republika
Hrvatska će se susresti s:
■ novim pravilima i prioritetima u skladu s aktualnom europskom strategijom
zdravstva. Strategija naglašava važnost razvoja takvog sustava zdravstva
koji će se temeljiti na zajedničkim vrijednostima i principima smanjujući
nejednakost. Koncept zdravlja mora biti uključen u sve relevantne politike,
osobito se misli na politiku društvenog i regionalnog razvoja, politiku oporezivanja,
politiku obrazovanja, politiku zaštite okoliša te područje istraživanja
i razvoja. Ističe se i potreba jačanja glasa EU-a na globalnoj razini kroz
suradnju s međunarodnim organizacijama.
■ mogućnostima povlačenja sredstava iz europskih kohezijskih fondova.
Izdvojena prioritetna područja ulaganja uključuju: zdravstvenu infrastrukturu,
e-zdravstvo, omogućavanje pristupa zdravstvenoj zaštiti najranjivijim
skupinama, hitnu medicinu, medicinsku opremu, zdravlje i sigurnost na
radnom mjestu, promociju zdravlja i prevenciju bolesti, obrazovanje i usavr-