Untitled - Ministarstvo zdravlja

Strateški razvojni pravci, prioriteti i mjere | 393
Master plan bolnica
Bolnice čine najveći dio hrvatskog zdravstvenog sustava, kako u pogledu broja zdravstvenih
i nezdravstvenih djelatnika koji u njima rade, tako i u pogledu sredstava koji se izdvajaju
za njihovu djelatnost. Reorganizacija ustroja i djelovanja bolnica ima osobito velik
potencijal za unapređenje učinkovitosti, djelotvornosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.
Ministarstvo zdravlja pokrenulo je izradu master plana bolnica koja će se financirati iz
zajma Svjetske banke dok se provedba master plana planira iz proračunskih sredstava,
strukturnih fondova EU-a i eventualno budućeg zajma Svjetske banke. Master plan će
detaljno analizirati stanje u bolničkom sustavu te na temelju utvrđenih kretanja pobola
i smrtnosti, kao i demografskih projekcija, predložiti konkretne mjere restrukturiranja i
reorganizacije na razini pojedinih ustanova.
Analiza na razini cijelog zdravstvenog sustava, provedena u okviru izrade Nacionalne
strategije razvoja zdravstva 2012.-2020., pokazuje pravce razvoja bolničkog sustava koje će
master plan detaljno razraditi. Izrada i provedba master plana riješit će velik dio problema
bolničkog sustava, nastalih kroz neplansko širenje mreže bolnica i usluga koje pružaju.
Udruživanjem bolnica u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova omogućit
će se preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga, bolje korištenje svih ugovorenih
kapaciteta, otvoriti mogućnost ugovaranja novih kapaciteta gdje za to postoji potreba te
ukloniti nepotrebno i za kvalitetu zdravstvene skrbi štetno umnožavanje sofisticiranih
dijagnostičkih i terapijskih zahvata na malim zemljopisnim udaljenostima. Istodobno,
definirat će se nacionalna i regionalna središta izvrsnosti što će omogućiti ciljano tehnološko
i kadrovsko opremanje bolnica, u skladu s njihovom ulogom u zdravstvenom
sustavu i potrebama pacijenata za koje skrbi.
Bolnice na sekundarnoj i tercijarnoj razini trebaju se, zajedno s postojećim i potencijalnim
novim nastavnim bazama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i javnom zdravstvu,
povezati u funkcionalne obrazovne mreže kako bi se u potpunosti iskoristio znanstvenonastavni
kapacitet koji već i sada postoji izvan kliničkih ustanova, a koji bi se kroz obrazovnu
mrežu mogao dodatno poticati i osnažiti.
S obzirom na očekivani pad broja hospitalizacija za sve kategorije osoba s duševnim
smetnjama, osim oboljelih od raznih demencija, posteljne kapacitete u psihijatrijskim
bolnicama treba usmjeriti ka toj populaciji pacijenata.
U okviru izrade master plana naročita će se pozornost posvetiti racionalizaciji akutne
skrbi kroz jačanje dnevnih bolnica i oslobađanje odgovarajućih kapaciteta za produženo
liječenje bolesnika i palijativnu skrb. Dnevne bolnice omogućuju suvremen, poštedan,
ekonomičan i multidisciplinaran način liječenja koji značajno poboljšava kvalitetu zdravstvene
skrbi. Dnevne bolnice moraju biti povezane s domovima zdravlja, specijalističkokonzilijarnom
zdravstvenom zaštitom u bolnicama, službama za mentalno zdravlje
u županijskim zavodima za javno zdravstvo i ordinacijama u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti te zajedno s njima činiti funkcionalnu cjelinu u kojoj će se moći rješavati najveći
dio zdravstvenih problema stanovništva, uključujući i manje kirurške zahvate (»jednodnevna
kirurgija«), pa i palijativnu skrb (npr. za terminalno bolesnu djecu). Optimalan
razvoj dnevnih bolnica podrazumijeva i građevinske preinake koje bi dovele do toga da
se zdravstveni djelatnici okupljaju oko pacijenta, umjesto da pacijent obilazi bolnicu u
potrazi za sljedećom uslugom ili osobom koja će mu tu uslugu pružiti.