Untitled - Ministarstvo zdravlja

382 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Strateški razvojni pravci proizlaze neposredno iz strateških problema prikazanih u
prethodnom poglavlju. Kako bi se razvojni pravci ostvarili, predložena su prioritetna
područja djelovanja i odgovarajuće mjere, od kojih svaka ima za cilj ostvarivanje jednog
ili više razvojnih pravaca što je grafički prikazano oznakom »+« (Tablice 1-8). Važno
je naglasiti da brojevi prioriteta (1-8) ne podrazumijevaju njihovu relativnu važnost ili
vrijednost, ni da se vremenski ili procesno neposredno nadovezuju jedan na drugi. Nadalje,
iako su mjere radi kategorizacije i bolje preglednosti razdvojene u osam prioritetnih
područja djelovanja, jasno je da su mnoge od mjera iz različitih prioriteta međusobno
povezane i utječu jedna na drugu.
U skladu s pojmovnim određenjem Strategije, opisanim u uvodnom poglavlju,
ovdje navedeni razvojni pravci, prioriteti i mjere ne nude detaljnu razradu konkretnih
aktivnosti, njihovih nositelja i rokova za izvršenje. Tu će razradu dati planski i operativni
dokumenti za pojedine segmente zdravstva (npr. Strateški plan razvoja ljudskih resursa u
zdravstvu, Master plan bolnica, Strateški plan razvoja informatizacije zdravstva, Strateški
plan razvoja zdravstvenog turizma), a za čiju izradu, odnosno vrednovanje i reviziju ova
Strategija daje osnovu.
STRATEŠKI RAZVOJNI PRAVCI:
1. Poboljšanje povezanosti i kontinuiteta u zdravstvu
2. Ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite
3. Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog sustava
4. Povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite
5. Poboljšanje pokazatelja zdravlja
Prioritet 1: Razvoj informatizacije i eZdravstva
Integriranje i standardizacija zdravstvenih informacija i ujednačavanje stupnja informatiziranosti
u sustavu zdravstva
Zdravstveni informacijski sustav mora integrirati sve podatke koji cirkuliraju u zdravstvenom
sustavu te uz visok stupanj sigurnosti i zaštićenosti osigurati dostupnost podataka
ovlaštenim subjektima. Za potpunu i funkcionalnu integraciju, nužno je za svaku vrstu
zdravstvene ustanove definirati minimalni skup funkcionalnosti unutarnjeg poslovanja
i to: medicinskog (dijagnoze, nalazi, radiološke snimke, opisi operativnih zahvata s
potrošnim i ugradbenim elementima itd.) i poslovnog (računovodstvo, prijam pacijenata,
smještaj pacijenata, kuhinja itd.), a sukladno osiguranim financijskim sredstvima,
uz kontinuiranu godišnju reviziju.
Nužna je također standardizacija modela podataka, zajedničkih šifrarnika, načina
prijenosa podataka i međusobne komunikacije među sustavima. Potrebno je uspostaviti
integraciju informacijskih sustava u bolnicama i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj
zaštiti te razmjenu informacija kako međusobno, tako i s centralnim informacijskim
sustavom. Integracija podrazumijeva i povezivanje svih registara u zdravstvu i objedinjavanje
podataka. Potrebno je ostvariti interoperabilnost informacijskih sustava u zdravstvu