Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 183
Analizirajući broj nositelja osiguranja (aktivni radnici, aktivni poljoprivrednici,
umirovljenici i ostali) te broj članova obitelji nositelja osiguranja, njihov omjer se od 2003.
godine u promatranom razdoblju 2000.-2011. nije mijenjao i iznosi prosječno 0,4 člana
obitelji nositelja osiguranja po nositelju osiguranja, odnosno 0,5 po aktivnom radniku,
0,3 po aktivnom poljoprivredniku, 0,2 po umirovljeniku te 0,3 po ostalim nositeljima
osiguranja. U razdoblju 2000.-2002. taj je omjer bio nešto veći i iznosio je 0,5 člana obitelji
nositelja osiguranja po nositelju osiguranja.
3.4.8.2 Poslovanje zdravstvenih ustanova
Kako je već navedeno, sustav plaćanja primarne i bolničke zdravstvene zaštite uključuje
nekoliko mehanizama. Plaćanje zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
obavlja se putem glavarine, a uveden je i mehanizam plaćanja cijena za uslugu, odnosno
mehanizam plaćanja po terapijskom postupku. Bolničke zdravstvene ustanove ugovaraju
proračun s HZZO-om na razdoblje od godine dana. Središnja država i županije skupljaju
dodatna sredstva za zdravstvenu zaštitu iz općih poreza i troše ih neovisno o HZZO-u
za investicije u infrastrukturu i tehničku opremljenost te održavanje javnih pružatelja
zdravstvenih usluga. Ministarstvo zdravlja ima manji udjel u izdacima za zdravstvenu
zaštitu, godišnje potroši oko 0,2-0,3% BDP-a na programe, planiranje te regulaciju javnog
zdravstva i slično. Središnja vlada financira kliničke bolnice i kliničke bolničke centre,
županije financiraju opće i specijalne bolnice i primarne centre zdravstvene zaštite u
svom vlasništvu. Svake godine središnja vlada distribuira minimalni iznos po županijama
za kapitalne investicije primarno temeljeno na veličini pokrivenog stanovništva, ali i na
temelju ustanova i broja kreveta u svakoj županiji.
Analizom rezultata poslovanja zdravstvenih ustanova u razdoblju 2000.-2011. (Tablica
11), utvrđeno je kako i prihodi i rashodi zdravstvenih ustanova pokazuju značajan rast
od 2006. godine. Godine 2011. ukupni prihodi su se smanjili u odnosu na 2010. godinu
i iznose 15.276 milijuna HRK, a ukupni rashodi su se povećali u odnosu na 2011. godinu
i iznose oko 15.661 milijuna HRK. Najveći udjel u ukupnim prihodima i u ukupnim
rashodima zdravstvenih ustanova ima bolnička zdravstvena zaštita. Godine 2011. udjel
bolničke zdravstvene zaštite u ukupnim prihodima bio je 72%, a u ukupnim rashodima
73%. Ukupni prihodi bolnica 2011. godine iznose 10.994 milijuna HRK što je pad u
odnosu na 2010. godinu od 158 milijuna HRK, a ukupni rashodi iste godine iznose
11.376 milijuna HRK što je rast u odnosu na 2010. godinu od 146 milijuna HRK. Dakle,
2011. godine prihodi bolnica su se smanjili za 158 milijuna HRK, a rashodi porasli na
146 milijuna HRK u odnosu na 2010. godinu. Gledajući po vrstama ustanova, primarna
zdravstvena zaštita je povećala svoje prihode u odnosu na 2010. godinu i oni 2011.
godine iznose 1.962 milijuna HRK. Jedino su još prihode u odnosu na 2010. godinu
povećale ljekarne i oni za 2011. godinu iznose 1.495 milijuna HRK. Rashode su 2011.
godine smanjile poliklinike za 4 milijuna HRK te zavodi za 1 milijun HRK u odnosu na
2010. godinu, dok su primarna zdravstvena zaštita, bolnička zdravstvena zaštita i ljekarne
povećale svoje ukupne rashode što čini ukupno povećanje rashoda od 183 milijuna HRK.
Napominjemo da su se istovremeno ukupni prihodi smanjili za 272 milijuna HRK.
Ostvareni višak prihoda zdravstvenih ustanova je niži 2011. godine u odnosu na 2010.
godinu za 138 milijuna HRK, a u odnosu na 2009. godinu za 156 milijuna HRK. Najveći