Untitled - Ministarstvo zdravlja

248 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
■ U slučaju složenih sukoba sustav vojne zdravstvene zaštite može računati na znatnu
pričuvu nacionalne zdravstvene zaštite, kao i korištenje bolničkih i drugih specijalističkih
kapaciteta ako isto bude potrebno zbog broja vojnih žrtava.
Sveukupna zdravstvena mreža, prema potrebi, služi kao sanitet u situacijama ugroze
za Republiku Hrvatsku. U slučaju složenih i značajnih incidenata širokih razmjera, bilo
na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan njega, vodstvo i nadzor nad raspoređivanjem
resursa zdravstvene zajednice preuzima Krizni stožer Ministarstva zdravlja, djelujući
putem zapovjedništva i odsjeka Kriznog stožera. Od svih organizacija zdravstvene zajednice
očekuje se poštovanje uputa koje prime od Kriznog stožera u takvim okolnostima.
Članove Kriznoga stožera imenuje ministar, a ustrojstvo i način rada Kriznoga
stožera uređuje se pravilnikom koji donosi ministar. U slučajevima izvanrednih okolnosti,
katastrofa i epidemija većih razmjera, ministar je ovlašten poduzimati i one mjere
i aktivnosti koje nisu utvrđene Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, uključivši i mjere mobilizacije,
organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada
pojedinih zdravstvenih ustanova i djelatnika, dok te okolnosti traju. Sukladno navedenom
Pravilniku Krizni stožer sačinjavaju:
■ zapovjedništvo Kriznoga stožera,
■ odsjeci Kriznoga stožera,
■ županijski centri za krizna stanja.
Zapovjedništvo Kriznoga stožera čine:
■ predsjednik Kriznoga stožera - ministar nadležan za zdravstvo,
■ zamjenik predsjednika Kriznoga stožera – zapovjednik Kriznoga stožera, zamjenik
ministra,
■ načelnik Kriznoga stožera,
■ časnik za vezu sa zdravstvenom službom Oružanih snaga Republike Hrvatske,
■ pomoćnici predsjednika Kriznoga stožera.
Po funkciji u Zapovjedništvo Kriznog stožera pripadaju Predsjednik (ministar nadležan
za zdravstvo) te zapovjednik/zamjenik predsjednika (zamjenik ministra). Stožer
u punom sastavu broji 50 do 60 ljudi iz raznih područja medicine. Krizni stožer ima
zadatak u složena krizna stanja uvesti jednostavne postupke odgovora koje Ministarstvu
zdravlja omogućuju da:
■ identificira zadaće koje se trebaju izvršiti,
■ utvrdi odgovornosti za poduzimanje određenih zadaća,
■ utvrdi međusobne odnose s ostalim partnerima, sektorima i disciplinama u odgovoru
na krizna stanja,
■ potvrdi da je zadaća izvršena,
■ procijeni trenutni status planiranja pripremljenosti zdravstvenog sustava na kriznu
situaciju.
Zdravstvene ustanove i organizacije dužne su štititi javnost i Oružane snage Republike
Hrvatske time što imaju planiran, pripremljen i po mogućnosti uvježban odgovor
na incidente i izvanredne događaje koji bi mogli utjecati na pružanje uobičajenih usluga.
Zdravstveni djelatnici imaju i stručno znanje i vještine kojima mogu ublažiti patnju i
pružiti zdravstvenu skrb. Međutim, bez uvježbavanja i formalne izobrazbe za djelovanje