Untitled - Ministarstvo zdravlja

216 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
medicinskog osoblja u hitnim situacijama nužan je hitan medicinski zračni prijevoz i
brzi prijevoz brodom. Hitan medicinski zračni prijevoz trenutno se obavlja raspoloživim
vojnim kapacitetima. Hitan zračni medicinski prijevoz skraćuje vrijeme transporta čime
se osigurava jednakost pružanja hitne medicinske skrbi na teško dostupnim lokacijama i
otocima u odnosu na kopnene urbane dijelove županije. Prosječno vrijeme trajanja hitnog
medicinskog prijevoza u 2012. godini bilo je 49 minuta i 45 sekundi, što ispunjava cilj
uspješne reorganizacije hitne medicinske službe osiguravajući zbrinjavanje hitnog pacijenta
u okviru »zlatnog sata«. Tijekom 2011. je za potrebe zdravstvenog sustava obavljeno
ukupno 1.387 medicinskih letova. Helikopterskih letova bilo je 437, pri čemu je prevezeno
478 pacijenata. Svaki naseljeni otok ima osiguran najmanje jedan interventni helidrom.
Za potrebe hitnih medicinskih zbrinjavanja, osigurano je i pružanje usluga prijevoza
morem, no hitan pomorski prijevoz pacijenata obavlja se neodgovarajućim brodovima u
privatnom vlasništvu ili plovilima Ministarstva unutarnjih poslova.
Na temelju utvrđene neujednačene organizacije, nejednakih kriterija hitnosti, neujednačenog
stanja educiranosti (nepostojanja izobrazbe) i opremljenosti između/unutar
županija te posljedično nejednake kvalitete pružene usluge i neujednačene dostupnosti
HMS-a 2009. godine je započeo proces nacionalne reforme HMS-a po modelu cjelovitog
županijskog umreženog sustava s krovnom stručnom zdravstvenom ustanovom –
Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, uz objedinjavanje hitnog prijema u bolnicama,
uključivanje telemedicine u djelatnost hitne medicine, uvođenje specijalizacije iz hitne
medicine za doktore medicine i dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne
medicinske pomoći za medicinske sestre-medicinske tehničare, standardizaciju medicinske
opreme i vozila i izradu smjernica/protokola/algoritama postupaka zbrinjavanja.
Županijske medicinsko prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) su dispečerske službe koje
predstavljaju sastavni dio HMS-a i odgovorne su za cjelokupno funkcioniranje HMS-a
kako bi hitan poziv bio zaprimljen na standardizirani način i najbliži tim odmah upućen
na intervenciju.
Konačni cilj reforme je postizanje europskog standarda dostupnosti i učinkovitosti
HMS-a prema hitnom pacijentu s posljedičnim smanjenjem mortaliteta od vodećih
uzroka smrtnosti u RH. Reformom se stvaraju preduvjeti za financijski održiv i strukturno
stabilan sustav s vizijom jednake dostupnosti, organizacije učinkovite suradnje
izvanbolničkog i bolničkog HMS-a te unapređenja i ujednačenja kvalitete uvođenjem
standarda rada. Za provedbu reforme HMS-a, Svjetska banka odobrila je Republici
Hrvatskoj zajam br.7598 HR za potporu ciljeva Projekta razvoja sustava hitne medicinske
službe i investicijskog planiranja (DEMSIPP) koji je u prvoj komponenti usredotočen na
reformu HMS-a.
Reforma HMS-a je temeljit koordiniran reorganizacijski proces kojim je prema
akcijskom planu od početka provedbe do svibnja 2012. ostvareno sljedeće:
■ donesena zakonska regulativa novog ustroja HMS-a
■ osnovan Hrvatski zavod za hitnu medicinu - krovna zdravstvena ustanova koja
stručno objedinjava, usmjerava i koordinira rad hitnih službi na čitavom području RH
■ utvrđeni minimalni uvjeti u pogledu prostora, djelatnika i medicinsko-tehničke
opreme za obavljanje djelatnosti u županijskim zavodima za hitnu medicinu
(ŽZHM) i objedinjenom hitnom bolničkom prijemu