Untitled - Ministarstvo zdravlja

336 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
3.11.7 Istraživanja sustava zdravstva
Iako su od 1990. godine do danas u sustav zdravstva uvedene mnoge promjene koje su
imale značajni utjecaj na dostupnost, kvalitetu, kontinuitet, učinkovitost i zadovoljstvo
korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga, dosad nije bilo dovoljno znanstvenih istraživanja
koja bi se bavila samim sustavom zdravstva. Zdravstvene politike u okviru reformi
zdravstvenog sustava uglavnom nisu bile praćene znanstvenom analizom ishoda, kako u
području javnog zdravstva, primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, tako
i u području zdravstvene ekonomike. Godišnja izvješća ključnih ustanova koje provode
praćenje rada zdravstvenog sustava mogu biti podloga za analizu, ali na temelju prethodno
postavljenih projektnih zadataka jasno utvrđene metodologije. U tom smislu
potrebno je razvijati i tehnologiju procjene utjecaja na zdravlje (engl. health impact assessment)
– kombinaciju postupaka, metoda i alata pomoću kojih se politike, programi ili
projekti procjenjuju u kontekstu njihovih potencijalnih učinaka na zdravlje populacije i
raspodjelu tih učinaka unutar populacije.
Sažetak
Istraživanje, razvoj i inovacije sastavni su dio sustava zdravstva Republike
Hrvatske. Dosadašnje stanje opisuje nepostojanje jedinstvene politike za znanost
i istraživanje u sustavu zdravstva, unatoč jasnoj ulozi znanosti i istraživanja u
poboljšanju kvalitete života, sprječavanju i liječenju bolesti. Usporedba podataka
iz Hrvatske sa zemljama iz okruženja i prosjekom Europske unije ukazuje na izraženo
manji udio proračunskog novca koji se ulaže u znanost, koji, ako se uzme
u obzir i manji bruto nacionalni dohodak, uvjetuje i nisku razinu produktivnosti
i učinkovitosti istraživanja. Stanje je još nepovoljnije na području istraživanja
zdravlja jer je u Hrvatskoj tijekom 2010. godine u istraživanje zdravlja bilo uloženo
1,6% proračunskog novca za znanost i istraživanje, a prosjek zemalja EU27 bio
je 8,3% ukupnih znanstvenih ulaganja. U projektni ciklus projekata koje provodi
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a koji su bili iz područja biomedicine
ukupno je do ožujka 2012. godine bilo uloženo 30.485.759,00 kn ili 20,25%
svih sredstava predviđenih za znanstvene projekte. Veliki broj dodijeljenih projekata
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koji se bave medicinom su slabo
produktivni, a time i manje konkurentni za dobivanje međunarodnih projekata i
proširivanje opsega rezultata. No, ipak se u ovom okruženju jasno očituje manji
broj istraživačkih skupina koje su produktivne i međunarodno prepoznatljive koje
je potrebno dodatno poticati.