Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 137
Područje
usporedbe
Pokazatelj HRVATSKA ČEŠKA SLOVENIJA
Dug opće države (% BDP-a) 2010. 41,3 37,6 38,8
Zaduženost
Inozemni dug/izvoz roba i usluga
2010.
264,3 63,9 176,8
Inozemni dug/BDP 2010. 101,3 49,2 114,9
Tekući račun
platne bilance
Inozemna
izravna ulaganja
Konkurentnost
Saldo tekućeg računa (% BDP-a)
2010.
Inozemna izravna ulaganja (milijuni
EUR) 2010.
Inozemna izravna ulaganja per capita
(EUR) 1993.-2010.
Globalni indeks konkurentnosti (rang
od 139 zemalja) 2010.-2011.
Četvrti stup konkurentnosti (zdravstvo
i osnovno obrazovanje) (rang od 139
zemalja) 2010.-2011.
-1,2 -3,8 -0,8
280,9 5.121,2 629,8
5.533,6 7.203,1 3.945,3
77 36 45
48 43 23
Izvor: Eurostat; Hrvatska narodna banka; World Economic Forum.
Sažetak
Za analizu bilo kojeg ekonomskog ili društvenog segmenta neke zemlje
potrebno je uzeti u obzir makro okolinu u kojoj djeluje. Koordinacija politika i
suradnja zemalja smatra se prioritetom pri izgradnji nacionalnih politika zdravstvenog
sustava i kreiranja globalne strategije zdravstva. Utjecaj zdravlja na mogućnosti
razvoja zemlje je nedvojben te razvijenost zdravstvenog sustava predstavlja
jedan od čimbenika konkurentnosti nekog gospodarstva.
Republika Hrvatska prema najnovijem popisu iz 2011. godine ima 4.290.612
stanovnika neravnomjerno raspoređenih po županijama Hrvatske, s prosječnom
gustoćom stanovnika od 75,8 stanovnika/km 2 . S obzirom da Hrvatska ima brojne
otoke (35% ukupne površine odnosi se na teritorijalno more i unutarnje morske
vode), organizacija zdravstvenog sustava u ovom segmentu predstavlja izazov.
Stopa prirodnog prirasta je negativna te postoji trend starenja stanovništva. U
veljači 2012. godine bilo je 1.214.715 umirovljenika. Više od trećine građana
Hrvatske u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti.
Prema razini razvoja mjerenoj BDP-om per capita, Hrvatska znatno zaostaje za
zemljama EU 27 te ima više i prosječne stope nezaposlenosti, a stope ekonomskog
rasta ne osiguravaju ubrzanu konvergenciju. Regionalne disproporcije u Hrvatskoj
postoje i u pogledu razine razvoja i stopa nezaposlenosti. Iako nominalno plaće