Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 81
2.6.5.5 Izvršena samoubojstva
Hrvatska bilježi niže dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava od
Slovenije, a više (za sve dobi ukupno) ili podjednake (dob 0-64) od Republike Češke.
Zemlje EU članice prije svibnja 2004. bilježe niže stope, dok zemlje članice EU-a od
2004. ili 2007. bilježe podjednake stope za sve dobi ukupno te više stope smrtnosti zbog
samoubojstava za dob 0-64 godine od Hrvatske (Slika 55).
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj od 1998.
godine bilježe kontinuirano smanjenje. Županije priobalnog dijela bilježe značajno niže
stope od pojedinih županija kontinentalnog dijela (Slika 56).
2.6.5.6 Intelektualne teškoće i autizam
U Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom HZJZ-a registrirane su 22.053 osobe
s intelektualnim teškoćama (ili mentalnom retardacijom, kako su se donedavno nazivale)
te 1115 osoba s autizmom (Pogl. 2.7.4, Tabl. 20). No, prema nekim procjenama, u
Hrvatskoj živi pet do osam tisuća osoba s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) i
oko 100.000 osoba s kvocijentom inteligencije manjim od 70, sniženim sposobnostima
prilagodbe u barem dva područja djelovanja i sve to prije 18. godine života (kriteriji po
MKB-10 i DSM-IV, te American Association of Intellectual and Developmental Disabilities).
Barem trećina tih osoba nužno treba stručnu pomoć u zajednici, u čemu je uloga
liječnika, posebice psihijatara, kao članova multidisciplinarnih timova nezamjenjiva.
Naime, osobe s intelektualnim teškoćama imaju četiri puta češće psihičke poremećaje
nego opća populacija i što su intelektualne teškoće teže, to su ozbiljniji i dublji psihički
poremećaji. Probleme ponašanja ima 50 - 70% populacije s intelektualnim teškoćama.
U ovom trenutku u RH ne postoji specijalizirana psihijatrijska skrb za osobe s intelektualnim
teškoćama, a nedovoljan je broj stručnjaka izobraženih za procjenu i skrb o
mentalnom zdravlju osoba s intelektualnim teškoćama.
Neprikladna je i pretjerana uporaba psihofarmaka, dijelom nekontrolirana uporaba
prisilnih mjera, monodisciplinarni pristup skrbi te nedostatak preventivnih aktivnosti.
2.6.6 Kronična opstruktivna bolest pluća i astma
Kronična opstruktivna bolest pluća (KOBP) obuhvaća kronični bronhitis i emfizem.
Bolesti dišnih organa skupina su koja najviše opterećuje primarnu zdravstvenu zaštitu
(2.218.149 posjeta što je 21% svih posjeta ordinacijama primarne zdravstvene zaštite u
2010.). Među njima su najučestalije akutne dišne infekcije, koje čine oko 70% dijagnoza,
a slijede KOBP i astma s više od 5% godišnje, ili 127.116 posjeta. Udio bolesti dišnoga
sustava u hospitalizacijama u Hrvatskoj se promijenio od početka devedesetih. S tadašnjega
prvog mjesta po učestalosti, u 2010. godini te su bolesti na petom mjestu s 51.442
otpusta (7.6%). Prosječna dužina liječenja je 9 dana. U 2010. godini kronične bolesti
pluća (dijagnoze J40-J47, Međunarodna klasifikacija bolesti-10) su na 7. mjestu uzroka
smrtnosti s 1.525 (3%) umrlih, od čega 943 muškaraca i 582 žena. U nas je procjena
prevalencije KOBP-a 10-15% u odrasloj populaciji, osobito u gradskim uvjetima života
gdje su češća zagađenja okoliša. Prema svim statistikama učestalost je veća u muškaraca