Untitled - Ministarstvo zdravlja

112 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
navike. Prehranu u Hrvatskoj karakterizira energetska neuravnoteženost, preveliki
unos masti i rafiniranih ugljikohidrata te nedovoljna potrošnja povrća i voća.
Posebno brinu loše prehrambene navike mladih. Podaci istraživanja o zdravstvenom
ponašanju djece školske dobi (engl. Health Behaviour in School-aged Children -
HBSC) pokazuju da radnim danom uvijek doručkuje svega 59% učenika i 54%
učenica. Porastom dobi sve se manje doručkuje, a djevojčice doručkuju rjeđe od
dječaka. Konzumacija voća i povrća kod najvećeg dijela mladih ne zadovoljava
stručne preporuke.
Rezultati HZA-e pokazali su da je ukupno 30,5% hrvatskih građana starijih
od 18 godina fizički neaktivno, s podjednakom prevalencijom u muškaraca
(28,9%) i žena (31,9%). Bolja situacija nije prisutna ni u djece školske dobi koja
su umjereno aktivna u prosjeku samo 4,2 dana u tjednu (4,6 dana dječaci i 3,8
dana djevojčice). Posebno zabrinjava činjenica da je, prema istraživanju o tjelesnoj
aktivnosti hrvatskog stanovništva, najniža razina tjelesne aktivnosti utvrđena u
dobnoj skupini 15-24 godine.
Ne čudi stoga da rezultati HZA-e pokazuju da prekomjernu tjelesnu masu (ITM
> 25 kg/m 2 ) ima više od 60% muškaraca i 50% žena u dobi starijoj od 18 godina
što Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja s vrlo visokom prevalencijom prekomjerne
tjelesne mase. Povećanu tjelesnu masu u Hrvatskoj ima 20% muškaraca u dobi
do 24 godine, više od trećine muškaraca u dobi od 25 do 34 godine te gotovo
polovica muškaraca iznad 35 godina života. Povećanu tjelesnu masu ima manje
od 10% najmlađih žena, ali se taj udio značajno povećava nakon 25. godine te
je oko 40% žena u dobi od 45 godina ili starijih s povećanom tjelesnom masom.
Pretile osobe (ITM > 30 kg/m 2 ) čine oko 20% odraslog stanovništva u Hrvatskoj,
s otprilike podjednako zastupljenim spolovima (20,1% muškaraca i 20,6% žena).
Usporedbe radi, u Sloveniji je niži udio pretilih i među muškarcima (16,5%) i među
ženama (13,8%). U Hrvatskoj udio pretilih raste s dobi. Više od 40% odraslih ima
visceralni tip debljine (opseg struka > 102 cm kod muškaraca odnosno > 88 cm
kod žena, kriteriji SZO-a) koji je sam po sebi značajan rizik ra razvoj endokrinih
bolesti i KVB-a.
Problem prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u značajnoj mjeri prisutan je i
u djece školske dobi. U razdoblju od 2005. do 2009. godine 26,4% pregledane
školske djece imalo je prekomjernu tjelesnu masu, od čega je 15,2% bilo preuhranjeno
(tj. s povećanom tjelesnom masom), a 11,2% pretilo.
Značajan porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase među djecom i odraslim
stanovništvom svrstava Hrvatsku među vodeće zemlje po prevalenciji prekomjerne
tjelesne mase u Europi, ali i u svijetu.
Među odrednicama zdravlja valja spomenuti bolesti koje su povezane s prethodno
opisanim rizicima, ali i same predstavljaju rizik za razvoj bolesti srca i krvnih
žila, zatajenja bubrega, sljepoće i sl.
Prevalencija arterijske hipertenzije (dalje AH) zabilježena u istraživanju
HZA-e u muškaraca bila je 45,6%, a u žena 43% (kriteriji: uzima terapiju ili
sistolički tlak > 140 mmHg ili dijastolički tlak > 90 mmHg). Prevalencija AH-a
povećava se s dobi i najveća je u onih iznad 65 godina. Prema rezultatima istra-