Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIVećina starijih osoba rijetko ima obveze prema mlađimili starijim generacijama. Dobrovoljni rad je rijedakmeđu starijima, što upućuje na relativnu izolaciju iusmjerenost ka osobnim dnevnim aktivnostima i hobijima.Većina starijih osoba koje imaju hobi misli daje količina vremena koju mu posvećuju odgovarajuća,dok 22,3% misli da nema dovoljno vremena za takveaktivnosti. Oko 20% je izjavilo da uopće nema hobija.3.11.8. Ključni izazoviČini se da je najveća prijetnja starijim osobamaočit nedostatak odgovarajućih novčanih sredstava.Drugo, čini se da se pristup zdravstvenim službamanalazi visoko na listi njihovih prioriteta. Skupina kaocjelina ne čini se izolirana budući da starije osobečesto i intenzivno komuniciraju s članovima obiteljii prvim susjedima. Općenito govoreći, samovrednovanjestupnja depriviranosti nije tako nisko kakobi se moglo činiti u okolnostima u kojima dominirajuvrlo niski prihodi. No podskupinu koja bi mogla zahtijevatiposebnu pozornost čine jednočlana kućanstvaposebno ženska. Dugovječnost žena često vodi ka izolaciji,nedostatku odgovarajuće zdravstvene pomoći,malo interakcije sa zajednicom i usamljenosti.Čini se da su institucionalni kapaciteti sustava socijalneskrbi jedan od ključnih izazova u pružanju pravevrsta pomoći najugroženijim. Brojne administrativneprocedure skraćuju vrijeme koje socijalni radniciimaju na raspolaganju za obilazak terena, što stvarazačarani krug pri čemu one skupine koje su razvilenaviku korištenja usluga socijalne skrbi to i dalje čine,dok ju one koje bi možda i najviše trebale takvu skrbčak niti ne traže. Dodatni izazov može biti rascjepkani jednodimenzionalan pristup problemima koji proizlazeiz siromaštva i socijalne isključenosti. Razneinstitucije koje su odgovorne za različite vidove dobrobitistarijih osoba slabo surađuju.Možda najveći poziv na akciju na lokalnoj razini jestosigurati pomoć starijim osobama i uključiti ih u životzajednice gdje ova populacija može dati značajan doprinos.Aktivnosti nevladinih organizacija pokazujuda postoji ozbiljna potreba za sudjelovanjem i znanjemstarijih te da je njihovo aktivnije sudjelovanjejako poželjno. Osobna interakcija je puno vrednijaod davanja novca. Kad su starije osobe u pitanju,nedostatak tradicije u dobrovoljnoj socijalnoj skrbi uHrvatskoj uzima svoj danak.3.11.9. Implikacije za politiku- Decentralizacija: Ocjena potreba slabi s udaljenošću.Centralizirano pružanje usluga socijalne skrbi trošiviše nego je potrebno. Lokalna bi ocjena potrebastarijih osoba trebala biti primarna, dok bi sefinanciranje trebalo potaknuti iz međunarodnih,državnih i lokalnih izvora.- Aktiviranje sektora NVO-a: Socijalno poduzetništvoje ključni događaj u području pružanja uslugapotrebitim članovima zajednice kao što su starijeosobe. Decentralizirane i privatizirane/državneslužbe trebaju pomoć središnje i lokalnih vlasti.- Bolje ciljanje potrebitih: Nedostatak jasne strategije ioperativnih programa nadležnih institucija rezultirasusretljivim sustavima koje pokreću klijenti, dok sumnogi kojima je pomoć potrebna, ali je ne traže,zanemareni.- Bolja koordinacija nadležnih tijela, kao što su službesocijalne skrbi, Hrvatski zavod za zapošljavanje,Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje teregionalne i lokalne vlasti. Ove bi institucijetrebale izraditi zajedničke mjere politike i ojačatisposobnosti da međusobno djeluju i bolje služeciljanoj populaciji. Jačanje sposobnosti nadležnihorganizacija s jasnim i mjerljivim ciljevima takođerje važno.- Mobilizacija međugeneracijske solidarnosti istvaranje prilika za obostrano učenje pomogli biosigurati suvislu aktivnost za mlade i nezaposlene.Financiranje aktivnosti NVO-a u vezi usluga zastarije osobe trebalo bi se povećavati.104