Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 33.8.3. Pristup obrazovanjuU Hrvatskoj je stopa nepismenosti niska i iznosi 3%te je sustav srednjeg i visokog obrazovanja još uvijekdostupan većini mladih građana i građanki. Potrebnoje samo skupiti dovoljan broj bodova pri upisu u srednjuškolu ili fakultet, a većinu troškova i dalje pokrivadržava. U 2006. manje od 50% studenata je upisanouz potporu države te postoje i druge financijske preprekeza pristup obrazovanju za mlade u obliku previsokihtroškova prijevoza za srednjoškolce koji dnevnoputuju u srednje škole izvan mjesta prebivališta kaoi troškovi stanovanja za studente zbog nedovoljnihkapaciteta domskog smještaja.Bolonjski proces počeo se primjenjivati 2005. godinena svim fakultetima kako bi se Hrvatska uskladila sdijelom šire europske zajednice visokoobrazovnihinstitucija. Općenito, mladi u Hrvatskoj su obrazovanikao i njihove europske kolege (primjerice 71% mladihispitanika od 15-24 godina jako dobro razumije pisaniengleski jezik) no obrazovni sustav pati od zastarjelostii zastarjelih metoda, starog obrazovnog kadra, teje baziran više na reprodukciji informacija, a manjena iskustvenom učenju. Prosječno trajanje studijau Hrvatskoj je oko 7 godina zbog koncepta "učenjaizvan fakulteta" ali i zato jer se mladi zapošljavajuparalelno sa studijem kako bi uspjeli pokriti troškovestudija (posebice ako studiraju izvan prebivališta).3.8.4. Pristup zapošljavanju i službamazapošljavanjaNeka istraživanja pokazuju da je vjerojatnostzapošljavanja mladih do 24 godine 39,6%, a od 25 do34 godine 44,4%. I dok je u zemljama Europske unijesituacija uglavnom bolja, ipak se prilično razlikuje odzemlje od zemlje – od 10% mladih nezaposlenih uAustriji do 33% u Slovačkoj 2003. godine. Nezaposlenostmladih u Hrvatskoj ne spušta se ispod 32%, alipolako opada.Najčešće mladi nemaju dovoljno ili uopće radnogiskustva da bi dobili prvo zaposlenje što čini zatvorenikrug problema nezaposlenosti mladih. I država jeprepoznala obim problema i u sklopu Nacionalnogakcijskog plana zapošljavanja, za razdoblje od 2005.do 2008. godine 115 donijela Godišnji plan za poticanjezapošljavanja za 2006. godinu 116 . Tako postoje mjeresufinanciranja zapošljavanja mladih osoba bez radnogiskustva kojima je cilj subvencionirano zaposliti1.036 osoba u dobi do 29 godina. Uz to, postoje isubvencionirane kamate na poduzetničke kreditenamijenjene poduzetnicima do 29 godina. Nažalost,nezaposlenih mladih ima više od 100.000, pa su ovemjere nedovoljne i samo u manjoj mjeri ublažuju lošuopću sliku. Dio problema leži u činjenici da su ovemjere usmjerene prema dugoročno nezaposlenimmladima. Kao dio šireg gospodarskog problema,država se mora uhvatiti ukoštac sa problemom velikenezaposlenosti mladih, imajući u vidu sve postojećerazine nezaposlenosti mladih kao što su visokoobrazovaneosobe, mladi bez završene srednje škole itd.3.8.5. Pristup prijevozuU velikim gradovima mladi uživaju olakšice u gradskomprijevozu (npr. u Zagrebu je srednjoškolcimaomogućeno besplatno korištenje gradskog prijevoza,a godišnja vozna karta za studente je oko 6 puta jeftinijaod one za ostale građane). Nažalost, ovo se neodnosi na ostatak Hrvatske, gdje većina mladih dijelisudbinu slabe povezanosti u lokalnim sredinama, štoim otežava pristup obrazovanju, kulturnim sadržajimaitd. No mladi do 26 godina iz cijele Hrvatske imajumogućnost putovati željeznicom 30% jeftinije, što imomogućuje veću mobilnost.3.8.6. Pristup informatičkoj ikomunikacijskoj tehnologijiMladi su informatički najpismeniji dio populacije štoim osigurava prednost u odnosu na druge društveneskupine na tržištu rada. Oni vješto koriste informatičkei komunikacijske tehnologije i za pronalaženjezaposlenja i za programe dodatnog usavršavanja.Studenti imaju besplatan pristup Internetu prekosveučilišne institucije CARNet koja im besplatnopruža i brojne informatičke tečajeve. Država je ušla iu nekoliko javno – privatnih partnerstava sa vodećim115 http://www.vlada.hr/Download/2004/12/02/54-011.pdf116 http://www.mingorp.hr/default.asp?id=1185