Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 4KLJUČNI IZAZOVIobrazovanja i oni koji žive u gradskim sredinama. UIstarskoj županiji i Gradu Zagrebu stope učestalostikorištenja Interneta četiri su puta veće od stopa užupaniji s najnižom stopom. Jasno je da potrebnoviše analiza o odnosu između e-isključenosti i drugihoblika socijalne isključenosti, no važno je da inicijativepoput one o e-Hrvatskoj sustavno odgovore napotrebe marginaliziranih i ugroženih skupina i regija.4.5. Zaključci: ‘mudra’ socijalna politika?Osim gore navedenih preporuka o socijalnoj politici,potrebno je da ‘mudre’ socijalne politike buduoslobođene ideologije te da budu utemeljene načinjenicama. Rasprava o socijalnoj politici kojagovori o tome da mnogi neopravdano žive nasocijalnoj skrbi te da višestruko koriste pojedinenaknade i slično, treba dokaze, a ne konstatacije.Jedan od najvažnijih aspekata te rasprave jesu točnipodaci o udjelu i trendu socijalnih izdataka države.Često se čini da ove brojke, temeljene na poneštonepreciznim izračunima, ostaju u opticaju, citiraju sete tako doprinose predodžbi o Hrvatskoj kao zemlji svisokim socijalnim izdavanjima, što je uvelike dalekood istine i u stvarnosti zamućuje mnogo složenijusliku. Koriste li se podaci Ministarstva financija, vidi seda su socijalni izdaci središnje države porasli s 40,5milijardi kuna u 2000. na gotovo 50 milijardi kuna u2004. U kontekstu gospodarskog rasta, međutim,socijalni izdaci kao udio BDP-a pali su s 26,6% u 2000.na 23,4% u 2004. (grafikon 19). Doduše, ove se brojkene mogu precizno usporediti s brojkama iz EU. Uz to,one ne uključuju naknade veteranima Domovinskograta (oko 1,6% BDP-a) niti izdatke jedinica lokalne ipodručne (regionalne) samouprave (oko 0,5% BDP-a).Unatoč tomu, ove brojke, koje su najvećim dijelom rezultatsmanjenja izdataka za zdravstvo i mirovine kaoudjela u BDP-u, pružaju važan protu-dokaz gledištu ovisokim i rastućim socijalnim izdacima.Sve u svemu, ovo pokazuje kako je kontraproduktivnastroga i ishitrena podjela na ‘gospodarsko’ i ‘socijalno’.Umjesto toga, potrebno je razvijati integrirani pristupsocijalnoj politici kao ulaganje u ljudski i društvenikapital. Uz to je potrebno prihvatiti načelo opreza,koji govori o ugrađenim zaštitnim mehanizmimakoji će osigurati da mjere koje se provode, najblažegovoreći, ne nanose štetu, odnosno da unapređujupoložaj isključenih skupina i pojedinaca. Na koncu,‘mudre’ socijalne politike trebaju se temeljiti na dijalogukoji uključuje sve strane i koji nije rezerviransamo za političare, stručnjake, kreatore politike ilipostojeće institucije. Promjena percepcije o ‘socijalnome’u središtu je svakog ozbiljnog, dugoročnog,perspektivnog bavljenja socijalnom isključenošću.Grafikon 18: Socijalni izdaci (kao % BDP-a)30.025.020.00.52.10.42.0 0.51.8 0.62.70.62.615.016.516.9 16.0 13.9 13.610.05.00.07.5 7,2 6,7 6,4 6,62000 2001 2002 2003 2004ZdravstvoSocijalna sigurnostSoc. skrbOstaloIzvor: Ministarstvo financija RH. Napomena: Prema klasifikaciji GFS 1986.144