Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIisto tako, na temelju određenih propisa, dobiva pravona porezne i carinske olakšice, s ciljem ohrabrivanjaljudi na povratak.Od samog početka procesa povratka u Hrvatsku (urazdoblju od kraja 1995. do 30. lipnja 2006.), UNHCR jeregistrirao ukupno 128.000 povratnika srpske manjineu i unutar Hrvatske. Od tog broja je 102.587 hrvatskihSrba povratnika koji su došli iz Srbije i Crne gore i Bosnei Hercegovine, te 23.210 koji su se vratili kao bivšiprognanici iz hrvatskog Podunavlja u ostale dijeloveHrvatske. Podaci hrvatske Vlade govore da je krajemlipnja 2006. zabilježeno ukupno 380.012 povratnika(osoba kojima je dodijeljen status povratnika): 63% subili bivši prognanici, uglavnom hrvatske narodnosti,od čega su 38% bivše izbjeglice srpske narodnosti.Za hrvatsku su Vladu stvaranje uvjeta za pomoć i održivpovratak bili problematični (PULS 2004.). Ocjene MisijeOESS-a predviđaju da je povratak nekih 60-65% registriranihpovratnika u Hrvatsku održiv (OESS 2006.) dokje, kako se navodi u istraživanju koje je 2003. proveoUNHCR, taj postotak čak i niži budući da su neki registriranipovratnici ‘putnici’ koji putuju između mjestaizgnanstva i mjesta u kojem su živjeli prije rata, a drugisu samo registrirani da se mogu vratiti ili jednom ilidvaput doći u posjet (UNHCR 2003.).Srbi povratnici s Potvrdom o dogovoru za povratak izdanomod strane Ureda nemaju pristup povlasticamakoje proizlaze iz “statusa povratnika” prije ishođenjaosobnih dokumenata, posebno hrvatske osobneiskaznice ili osobne iskaznice za strance. Ishođenjeosobne iskaznice za strance je postupak koji zahtijevapuno vremena od povratnika, bivših stanovnika, itraje do tri mjeseca nakon čega se čeka još nekolikomjeseci dok se ne dobije prva pomoć za povratnike.Pored toga, povratnici koji nisu hrvatski državljani(osobe s nekadašnjim prebivalištem) moraju ispunitislijedeće uvjete: posjedovanje valjane putne isprave,zdravstveno osiguranje te moraju biti uzeti u obzirkao mogući korisnici jednog od postojećih programastambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj. Za stanovnikesabirnih centara koji su bivši nositelji stanarskogprava i koji nemaju u vlasništvu privatnu imovinu uHrvatskoj ishođenje osobnih dokumenata još je teže,ako ne i nemoguće.Hrvatska Vlada razlikuje status interno raseljenihosoba (Internally Displaced Persons - IDPs) i povratnika.IDP dobivaju puni status s naknadama dopomoći za dovršetak obnove, te 6 mjeseci statusapovratnika nakon povratka u staro prebivalište dokpovratnici dobivaju samo 6 mjeseci statusa povratnika.Za pošten i nediskriminatorni pristup bilo bipotrebno povratnicima iz inozemstva koji ne primajupomoć za obnovu dodijeliti status interno raseljeneosobe do dovršetka obnove/preuzimanja u posjed,odnosno dok se ne pronađe trajno rješenje, i nakontoga 6 mjeseci status povratnika. Ured nije registriraoniti jednog povratnika kao interno raseljenu osobudok se ne pronađe trajno rješenje i to nije predviđenoZakonom o izmjenama i dopuna Zakona o statusuprognanika i izbjeglica budući da su izmjene i dopunestupile na snagu 8. prosinca 1999.3.3.2. Pristup uslugama socijalne skrbiU nastavku je predstavljen kratak demografski profilpovratnika:- Povratnici su stariji od prosjeka stanovništva uRepublici Hrvatskoj. Prosječna dob 66 u zemlji je 39godina, dok nedavni podaci UNHCR-a ukazuju daje 50% povratnika starije od 65 g.- Među povratnicima je relativno niski postotakmladih do 19 godina starosti, oko 12,2% u odnosuna 23,7% koliko ih je u cijeloj zemlji.- Djeca dobi između 0 do 17 godina predstavljaju10,5% populacije povratnika u odnosu na 21%koliko ih je u cijeloj zemlji. Gledano u apsolutnimbrojevima, od 1998. se 11.400 djece u dobi od 0 do17 godina vratilo u Hrvatsku sa svojim roditeljimaili bakama i djedovima.- Osobe starije od 60 godina predstavljaju 42%(koeficijent starenja) populacije povratnika uodnosu na 21,6% koliko ih je u cijeloj zemlji.- U skladu s tim, indeks starenja koji predstavljaodnos stanovništva u dobi od 60 ili više godinau stanovništvu, uključujući i stanovništvo u dobiod 0-19 godina, je viši od prosjeka u županijamau koje se povratnici vraćaju i izuzetno visok zapopulaciju povratnika.5466 Potrebno je naglasiti da je prosječna dob od 39 godina u Hrvatskoj jedna od najstarijih u Europi, jako slično dobi visokorazvijenihzemalja kao što je Danska.