Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIMalo je vjerojatno da će smještaj u ustanovu djetetudati podršku koja mu treba u smislu potrebnih savjeta,obrazovanja i razvoja životnih vještina. Odborza prava djeteta je, na primjer, izrazio posebnuzabrinutost zbog nasilja u ustanovama za socijalnuskrb u Hrvatskoj (Cantwell et al., 2005.). To bi moglodovesti do paradoksalne situacije da djeca koja sužrtva zlostavljanja budu smještena u ustanove koje biih same mogle zlostavljati tjelesnim kažnjavanjem igdje je raširena emocionalna okrutnost (Bošnjak et al.,2002.). Zato je, prilikom razvoja novih službi prvenstvopotrebno pružiti pomoći djetetu unutar obitelji što jeduže moguće. Pri tome bi socijalni radnici iz različitihslužbi, ustanova za dječju skrb, škola, zdravstvenihslužbi i policije trebali osnovati čvrsto lokalno partnerstvoi koordinirati svoj rad kako bi na najbolji mogućinačin mogli pomoći obiteljima. Također je jako važnoda djeca i njihove obitelji sudjeluju u tom procesu ida ih se smatra partnerima u pronalaženju rješenja zasituacije u kojima se nalaze.3.17. Pregled zajedničkih pitanja zasocijalno isključene skupinePregled stanja u kojoj se nalaze skupine izloženeriziku od siromaštva i socijalne isključenosti ukazujena tri činjenice. Prvo, nedostatak sveobuhvatnih podatakai istraživanja, koji je zajednički većini identificiranihskupina, priječi razvoj prikladnih mjera politike.UNDP-ovo israživanje o Kvaliteti života i kvalitativnoistraživanje s fokus grupama predstavljaju koraknaprijed u rješenju ovog problema. Drugo, analizapokazuje da unapređenje socijalne uključenosti svakeod izloženih skupina iziskuje višedimenzionalan,holistički pristup kojim bi se obuhvatila široka lepezarazličitih područja u kojima su mjere potrebne. Trećeje stupanj do kojeg različite skupine dijele zajedničkeprobleme i područja za unapređenje. Slijedomrečenoga, nužno je unaprijediti pristup najvažnijimuslugama, ali istodobno je te usluge potrebnoprilagoditi specifičnim potrebama te posebnim situacijamaosjetljivih skupina. Niže su izdvojena nekazajednička pitanja i elementi.Ljudska prava i anti-diskriminacija: Ključno pitanjezajedničko za nekoliko skupina je potreba za jačanjemprovedbe anti-diskriminacijskih zakonskih propisa.To je osobito razvidno u odnosu na Rome, povratnikei osobe s fizičkim i intelektualnim poteškoćama.Međutim, to je jednako relevantno za osobe koježive s HIV-om, seksualne manjine, osobe koje žive uustanovama, beskućnike, zatvorenike, samohraneroditelje, žrtve obiteljskog nasilja i djecu. Pitanjeprelazi granice puke provedbe zakonskih propisate jednako uključuje osiguranje prava na potpunosudjelovanje u društvu, mjere protiv marginalizacijei pravo glasa u procesu donošenja odluka. Pitanjenadalje uključuje razvijanje svjesti o ljudskim pravimai osnaživanja pojedinih skupina.Pristup socijalnoj sigurnosti: Pitanje poboljšanjasustava socijalne sigurnosti u smislu osiguranjaodgovarajućeg osnovnog prihoda ključna je potrebaza nekoliko skupina. Ovo je pitanje osobito naglašenou odnosu na osobe s fizičkim poteškoćama, samohraneroditelje, dugotrajno nezaposlene osobe iumirovljenike, osobito one koje žive sami. Drugozajedničko pitanje je potreba bližeg povezivanja socijalnihnaknada s osobnim planovima i društvenompotporom, čime bi se podstakla aktivnost osoba ipovećao njihov pristup zapošljavanju ili sudjelovanjuu društvu. Čini se da je ovo osobito slučaj kod dugotrajnonezaposlenih osoba, osoba s teškoćama, Romai samohranih roditelja.Pristup uslugama socijalne skrbi: Jasna je potrebaza razvojem mreže usluga potpore i skrbi za brojneskupine. Posebno je naglašena potreba za razvojempotpore u zajednici i smanjenje ovisnosti o institucionaliziranojskrbi posebno za djecu i osobe steškoćama. Česta je tema i potreba za pružanjemintegriranih i sveobuhvatnih usluga koje bi odgovorilena cijelu lepezu ljudskih potreba, osobito osobas fizičkim i intelektualnim teškoćama, obitelji i djece,žrtava obiteljskog nasilja, osoba starije životne dobi ibeskućnika.Pristup i troškovi usluga zdravstvene zaštite:Neodgovarajući pristup uslugama zdravstvene zaštite,zbog nepostojanja zdravstvenog osiguranja ili zbogtroškova istih, pojavljuje se kao problem u različitimskupinama, osobito kod Roma, povratnika/raseljenihosoba, osoba s intelektualnim teškoćama, samohranih134