Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIbranitelje, onda se iznos od 11 milijuna HRK i ne činitako velik. Prema Operativnom planu Nacionalnogprograma djelovanja za mlade, Vlada je u proračunuodvojila dodatnih 40 miliuna HRK na pozicijama 7ministarstva i 2 Vladina ureda kako bi počeli provoditi40 prioritetnih mjera iz Nacionalnog programa.3.8.10. Implikacije za politikuS obzirom da se kontekst u kojem se nalaze mladinije bitno promijenio proteklih godina, a problemi suostali isti, mnoge od ovih preporuka postoje u drugimpublikacijama, posebice onima koje tematizirajupolitiku prema mladima kao npr. Nacionalni programdjelovanja za mlade ili Izvješće o društvenom razvojuHrvatske 2004., koje je u potpunosti bilo posvećenomladima. Sektor mladih se značajno razvio u posljednjih5 godina, no Vlada RH jos uvijek treba odreditimlade kao prioritet. Bez ovakvog ishoda, svaka implementacijapojedine mjere bilo u nacionalnom ili lokalnomprogramu djelovanja za mlade bit će nesustavnai neučinkovita.Vlada RH treba osmisliti i usvojiti sveobuhvatnu strategijuzapošljavanja mladih te donijeti i usvojiti poticajnemjere za rješenje problema stanovanja mladih.Državna uprava te regionalna i lokalna samoupravatrebaju omogućiti primjenu principa „zajedničkogrukovođenja“ u svim tijelima koji se tiču mladih. Ovose posebno odnosi na Savjet za mlade Vlade RH kojitreba omogućiti ravnopravno sudjelovanje mladih unjegovu radu. Državna uprava te regionalna i lokalnasamouprava trebaju u partnerstvu s mladima realiziratiprojekte makroregionalnih multi-funkcionalnihcentara za mlade.Organizacije mladih trebaju aktivnije i energičnijeprovoditi programe uključivanja mladih u različite organizacijeusmjerene aktivnom sudjelovanju mladihu društvu. One se također trebale trebaju umrežavatina lokalnoj razini te se svojim aktivnostima iangažmanom nametnuti kao ravnopravni partner ukreiranju politike prema mladima.3.9. Zatvorenici3.9.1. Ljudska pravaZakonom je propisana zabrana diskriminacije zatvorenikapo bilo kojoj osnovi - s obzirom na rasu, bojukože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje,nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje,naobrazbu, društveni položaj ili druge osobine. Kaznazatvora sama po sebi podrazumijeva samo lišavanjeslobode, stoga uvjeti u kojima se ona izvršava ipostupci koji se prema zatvorenicima poduzimajune smiju biti takvi da u sebi sadržavaju dodatne elementekažnjavanja. Zatvaranje ne smije uključivatirizik tjelesne ili emotivne zlouporabe ukoliko državaželi ispuniti svoju obvezu brige i poštivanja ljudskogdostojanstva svakog svog građanina. U javnosti sečesto susreću mišljenja da zatvorenici ne zaslužujuposebnu skrb i povoljne uvjete izvršavanja kazneobzirom na činjenicu da je i značajni dio slobodnihgrađana nezaposlen, sa ispodprosječnim životnimstandardom. "Kaže se da nitko istinski ne poznajenaciju sve dok nije boravio u njenom zatvoru. Nacijune treba suditi po tome kako postupa sa svojimgrađanima koji se nalaze na vrhu, već sa onima kojisu na dnu". 124Stupanj socijalne isključenosti zatvorenika većinomje razmjeran duljini izrečene kazne. Premda se zatvorenicikoji se nalaze u zatvorskom sustavu do godinedana relativno brzo vraćaju u socijalnu sredinu, ipakpostoji rizik njihove socijalne isključenosti u smislugubitka zaposlenja, prekida socijalnih kontakata, teraspada emocionalnih veza i obiteljskih zajednica.Otprilike 1/3 zatvorenika izrečene su zatvorske kazneu vremenskom trajanju od 1 do 3 godine. Kaznezatvora iznad 5 godina u pravilu se izvršavaju u zatvorenimkaznionicama. Iz prakse je poznato da nakon5 godina kazna polučuje sve više negativnih učinakate počinje obostrani proces razdvajanja u kojemdruštvena sredina više "ne računa" na zatvorenika, aon gubi osjećaj pripadnosti široj društvenoj zajednicii fokusira se na zatvorsku zajednicu.88124 Mandela N. (1994), Dug put do slobode, Little Brown, London.