Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3naselja ističe potrebu za uvođenjem kanalizacije, 49%nema tekuću vodu, a 26% nema električnu energiju. 61Socijalna infrastruktura: udaljenost dječjih vrtića, osnovnihškola i doma zdravlja predstavlja problem zaoko 70% stanovnika 62 .Stambeni fond koji je Romima dostupnom najčešćečine kuće (74,5%); daščare (9,5%); napuštene barakena gradilištima (9%), te stanovi (6%). 63 Međutim,većina kuća ne zadovoljava niti minimalne uvjetestanovanja: 11% domaćinstava, sa prosječno petčlanova obitelji živi na 10 metara četvornih stambenepovršine, a u prenapučenom stambenom prostoruživi najmanje 54% osoba. 64Ukoliko se navedeni podaci promatraju kumulativno uskladu s tipologijom FEANTSE (vidi dio o beskućnicima),velika većina Roma živi nesigurno i u neadekvatnimuvjetima. Iako je isključenost od stanovanja prepoznata,ona se promatra ponajprije iz dvaju očišta, onoga ‘divljegradnje’ kao izraza ‘romskog kulturnog koda’, ili pakodvojeno od općih mjera vezanih uz stanovanje, pričemu prevladava tendencija pokušaja za iznalaženjemrješenja u užem kontekstu specifičnih mjera namijenjenihRomima. Puno su rjeđi primjeri konzultiranja Romao procesu gdje se u obzir uzima i društvena dimenzijastanovanja. Pri tome, dio romskih predstavnika predlažeuvođenje sistema specifičnog kreditiranja, i ulaganja unaturi, odnosno putem besplatnog rada onih Roma kojiodluče sudjelovati u predloženom programu.Cijelo područje oslobođeno Olujom 1995. godine sustavnoje devastirano i na njemu je razorena i osnovnainfrastruktura. Pri obnovi kuća koja se odvija relativnosporo, postavljaju se administrativne zapreke, na primjer,obnavljaju se samo kuće srpskih povratnika koje subile izgrađene s građevinskom dozvolom i bile upisaneu zemljišne knjige. Međutim, sedamdesetih i osamdesetihgodina, kad je izgrađen najveći dio stambenogfonda na tim područjima, bile su veoma rasprostranjenegradnje bez dozvola, a zemljišne su knjige bile vrloneuredno vođene. Nepostojanje temeljne komunalneinfrastrukture, koja je prije rata bila izgrađena, dodatna jeprepreka uspostavljanju normalnog života povratničkihobitelji na difuzno naseljenim područjima.3.2.9. Društvene veze„Mi smo svi za jednoga i jedan za sve. Naučili smobiti zajedno jer samo tako možemo preživjeti.“(Sudionik fokus grupe Sisak, UNDP 2006b.)Čini se da društvene interakcije između Roma i ne-Roma uvelike počivaju na međusobnom bazičnomnesporazumu. Radi se, s jedne strane o percepcijivećinskog stanovništva da su Romi tijekom stoljećainternalizirali način života kojim žive, odnosno dane žele učiniti ništa kako bi ga promijenili, te da ćepokušaji integracije biti bezuspješni. S druge pakstrane, Romi izražavaju zabrinutost glede integracijskihprocesa zbog toga što većinsko stanovništvonije dovoljno upoznato s njihovom situacijom i identitetom.Glasovi koji komuniciraju realnost različitihromskih zajednica većinom dolaze iz ne-vladinogsektora, te i sami ulažu interese u teme koje promoviraju.Nepostojanje konsenzusa o određenim temamameđu romskim predstavnicima često se navodi kaoprimjer romske ‘iracionalnosti’ u borbi za povećanjeresursa, međutim, to nije puno drugačije niti kad seradi o participaciji drugih marginaliziranih skupina.Srbi povratnici u kninskoj i glinskoj regiji vratili suse u izrazito difuzno naseljena područja. I prije ratato je područje bilo vrlo rijetko nastanjeno, a u ratuje doživjelo tešku demografsku devastaciju (viditabele 2 i 4). U demografski devastiranom područjuteško se uspostavljaju društveni kontakti. Na istompodručju jedna kraj druge žive tri zatvorene zajednice:autohtoni Hrvati, Srbi povratnici i Hrvatiuseljeni iz Bosne i Hercegovine. Između pripadnikarazličitih zajednica gotovo da i nema kontakata,iako se u posljednje vrijeme uspostavlja nekakavoblik "političke korektnosti" i metajezik kojim se tajrascjep pokušava prikriti.Osim temeljne demografske devastacije cijelogpodručja, dešavaju se i subregionalna pomicanja.Stvaraju se subregionalni centri, u kojima naseljenostrelativno stagnira, a okolna područja ostaju posve61 Geran-Marko Miletić. (2006.): Uvjeti stanovanja i stambene aspiracije Roma u Kako žive hrvatski Romi62 Ibidem.63 Geran-Marko Miletić, (2005.): Uvjeti stanovanja i stambene aspiracije Roma, str 163, u Kako žive hrvatski Romi64 Ibidem.51