Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

KONCEPT SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI POGLAVLJE 1važnost povijesnog konteksta. On kaže da povijestmože imati prepoznatljive (ponekad odlučujuće)učinke na državu poboljšavajući funkcioniranje tržištarada, boreći se protiv dugotrajne nezaposlenosti isocijalne isključenosti. Različit institucionalni sustavrezultat je složenih povijesnih procesa koji održavajuzainteresiranost i strukturu političkih utjecaja brojnihpojedinaca i socijalnih skupina. Konačno, postoji ivelik broj ostalih čimbenika koji mogu utjecati naproces promjene i doprinijeti gospodarskom razvojuili stagnaciji.1.3. Socijalna isključenost u HrvatskojIako ne postoji općeprihvaćena definicija socijalneisključenosti, možemo je opisati kaovišedimenzionalni fenomen koji slabi odnos izmeđupojedinca i zajednice. Slabljenje ovog odnosa možeimati ekonomske, političke, socijalno-kulturološkei prostorne učinke. Što je više načina kojima semože utjecati na ovaj odnos, to je pojedinac ranjiviji.Isključenost je najvidljivija na tržištu rada, unajvažnijim socijalnim uslugama, ljudskim pravimai mreži socijalne sigurnosti. Socijalna isključenostčesto je povezana s nezaposlenošću i siromaštvom,ali mogu je uzrokovati i mnogi drugi čimbenici.UNDP je u Hrvatskoj 2006. godine proveo istraživanjeo kvaliteti života i riziku od socijalne isključenosti nanacionalnoj razini. Korišten je koncept kvalitete životakoji omogućuje procjenu cjelokupnog blagostanja udruštvu pomoću objektivnih (životni standard, dohodak,zapošljavanje, stanovanje i sl.) i subjektivnihindikatora (zadovoljstvo obiteljskim životom, radnimuvjetima, usklađenošću radnog i obiteljskog života,kvalitetom javnih usluga i institucija, zdravstvenimstanjem, sigurnošću života u mjestu stanovanja,optimizmom prema budućnosti) a u središtu interesamu je pojedinac i njegova procjena. 11 UNDP anketaza Hrvatsku je temeljena na prvom Europskomistraživanju o kvaliteti života 12 koje je provedeno2003. godine sa ciljem potpore zajedničkim ciljevimasocijalne politike Europske Unije. Na taj je načinUNDP istraživanje omogućilo usporedivost Hrvatskesa članicama EU i ujedno osiguralo početnu studiju zaodređivanje razvojnih prioriteta.Istraživanje se sastojalo od tri komponente:a) Istraživanja kvalitete života (anketa na uzorku od8534 ispitanika, reprezentativnog na županijskojrazini);b) anketa s pružateljima usluga socijalne skrbi 13 ic) razgovora u fokus grupama s 20 ranjivih skupinaza koje se smatra da su izložene riziku od socijalneisključenosti.Fokus grupe uključivale su: osobe s fizičkim i intelektualnimteškoćama, roditelje djece s teškoćama, dugotrajnonezaposlene osobe, beskućnike, povratnike,jednoroditeljske obitelji, djecu bez roditeljske skrbi,žrtve nasilja u obitelji, Rome, seksualne manjine,starije osobe, osobe niže obrazovne razine, te mlades poremećajima u ponašanju. Postojala je mala vjerojatnostda ove skupine budu zastupljene u reprezentativnomnacionalnom uzorku jer ih većina nemaprijavljeno boravište ili žive u ilegalnim naseljima,domovima socijalne skrbi i skloništima.Prema tri dimenzije socijalne isključenosti 14 korišteneu ovom istraživanju, jedan od deset građana Hrvatskesmatra se socijalno isključenim (11,5%). To je otprilikeisti postotak građana (11%) koji su ocijenjenisiromašnima u ocjeni životnog standarda Svjetskebanke za 2006. godinu, što naglašava usku povezanostizmeđu siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim,20% građana Hrvatske se subjektivno osjeća socijalnoisključenima 15 . Socijalna je isključenost u neposrednojvezi s obrazovanjem, spolom i životnim okruženjem.Osobe sa završenom ili nezavršenom osnovnom11 Europski upitnik o kvaliteti života korišten je uz dopuštenje Europske Fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta.12 Prvo Europsko istraživanje o kvaliteti života uključivalo je zemlje članice EU-25 i tri zemlje kandidatkinje (CC3) – Bugarska, Rumunjska iTurska.13 Anketirano je 200 pružatelja usluga socijalne skrbi o njihovim radnim uvjetima i zadovoljstvu poslom, odnosu sa korisnicima usluga,suradnji sa ostalim institucijama, procjeni korisnosti vlastitog rada i spremnosti na sudjelovanje u pružanju usluga u zajednici.14 Ispitanike se smatralo socijalno isključenima ako su bili prikraćeni na slijedeće tri dimenzije: ekonomskoj (dohodak po članu kućanstvamanji od 60 posto prosječnog dohotka), radnoj (nezaposleni) i socijalnokulturnoj (odsutnost socijalne participacije odnosno tercijarnogsocijabiliteta kao što je sudjelovanje u radu dobrovoljnih, humanitarnih, religijskih i političkih organizacija).15 Ovo se odnosi na ispitanike koji su se potpuno ili djelomično složili sa tvrdnjom: ‘Osjećam se isključenim iz društva’.21