PREPORUKE POGLAVLJE 55.3. Deinstitucionalizacija i razvojusluga <strong>socijalne</strong> skrbiKako je naglašeno u poglavljima 3 i 4, Hrvatska sepreviše oslanja na institucionalizaciju pojedinihskupina kao što su djeca s invaliditetom, djeca bezroditeljske skrbi, odrasli s intelektualnim i fizičkimteškoćama i malodobni i odrasli prijestupnici. Institucionalizacijapojačava izoliranost od obitelji imreže <strong>socijalne</strong> skrbi te povećava ovisnost o drugimai isključenost. Smanjivanje ovisnosti o skrbi koja sepruža u ustanovama te razvoj novih oblika pružanjaskrbi u zajednici i u obiteljskom okruženju, trebalobi imati visoki prioritet. Ovakav pristup povećavauključenost ranjivih skupina te ih osposobljavaza mnogo veće sudjelovanje u društvenom i gospodarskomživotu. Zbog toga je potrebno značajnorazvijati postojeću mrežu usluga <strong>socijalne</strong> pomoći iskrbi, što se osobito odnosi na unapređenje kvalitete,pokrivenosti i dostupnosti usluga <strong>socijalne</strong> skrbi narazini lokalne zajednice. Usluge <strong>socijalne</strong> skrbi nalokalnoj razini trebale bi postati prva mjesto kontakta,pružanja informacija i savjeta u isto vrijemeosiguravajući integrirano pružanje potrebnih usluga.Integracija usluga <strong>socijalne</strong> skrbi podrazumjevakoordinaciju istodobnog djelovanja u brojnimpodručjima, kao što je socijalno stanovanje, uslugezdravstvene zaštite, obrazovanje i obuka te uslugepri zapošljavanju. Iz toga slijedi potreba za mobilizacijomniza različitih sudionika u pružanju usluga,što se posebno odnosi na razvoj partnerstva izmeđudržavnih tijela, tijela regionalne i lokalne uprave, nevladinihudruga i privatnog sektora koji mogu efikasnijepružiti usluge <strong>socijalne</strong> skrbi na lokalnoj razini.Za osobe koje napuštaju institucije od velikog ćeznačaja biti razvoj paketa mjera potpore kako biim se pružila pomoć pri uključivanju u društvo izapošljavanje. Za osobe koje ostaju u ustanovamavažno je da te ustanove u što većoj mjeri razviju čvrsteveze s lokalnim zajednicama i uslugama na lokalnojrazini. Primjerice, djeca u ustanovama trebala bi se,kad god je to moguće, obrazovati u lokalnim školamai sudjelovati u društvenim, rekreacijskim i sportskimaktivnostima u lokalnoj zajednici.Preporuke za smanjenje institucionalizacije- Razviti usluge <strong>socijalne</strong> skrbi u zajednici nalokalnoj razini radi potpore deinstitucionalizacijiosoba s teškoćama i osigurati veze suslugama zdravstvene zaštite, obrazovanja iobuke;- Razviti razne oblike potpore u zajedniciu pravcu neovisnog življenja osoba steškoćama, kao što su: 1) uvođenje sustavaosobnih pomoćnika i 2) razvoj usluga potporenevladinih udruga;- Razvijati ponudu posebno prilagođenih socijalnihstanova za osobe s invaliditetom;- Unapređivati fizički pristup zgradama i prijevoznimsredstvima;- Razvijati potporu i obuku za unapređenje pristupazapošljavanju za osobe s invaliditetom;- Unaprijediti financijsku neovisnost osoba sinvaliditetom kroz reviziju sustava olakšica,tako da se invalidnine isplaćuju na temeljustupnja invaliditeta, a ne na temelju uzrokainvaliditeta;- Osigurati pristup i mogućnost sudjelovanjau rekreacijskim i kulturnim aktivnostima uzajednici;- Razvijati programe obrazovanja i obuke zaborbu protiv diskriminacije i promidžbupriznavanja prava, mogućnosti i potreba osobamas invaliditetom;- Razvijati usluge zamjenske obitelji i posvojenjaza djecu izloženu riziku.149
POGLAVLJE 5PREPORUKE5.4. Djeca i obitelji izloženi rizikuPoložaj djece u <strong>Hrvatskoj</strong> razmjerno je pozitivanzahvaljujući čvrstim strukturama obiteljske skrbi,no još uvijek je to kritično pitanje za promidžbu<strong>socijalne</strong> uključenosti. Svaka sveobuhvatna strategijaborbe protiv <strong>socijalne</strong> isključenosti bi trebalaimati za cilj prekidanje međugeneracijskog naslijeđasiromaštva i na taj način zaustaviti prenošenje <strong>socijalne</strong>isključenosti na djecu. Kako je predočeno upoglavljima 3 i 4, djeca u mnogočlanim obiteljima idjeca u jednoroditeljskim obiteljima su izložena velikomriziku od siromaštva i <strong>socijalne</strong> isključenosti. Nopostoje određene skupine djece koje su izložene još ivećem riziku od <strong>socijalne</strong> isključenosti, osobito djecau ustanovama, djeca s tjelesnim invaliditetom, romskadjeca i djeca izložena obiteljskom nasilju. Hrvatska jetakođer suočena s demografskim imperativom pružanjapotpore i poticaja obiteljima s djecom i osiguranjasituacije u kojoj se u cijelosti mogu ostvariti potencijalidjece tako da njihovi talenti i vještine budu doprinosbudućem društvenom i gospodarskom razvoju zemlje.Tu je i potreba za razvojem sveobuhvatnog i integriranogpristupa prevenciji i iskorjenjivanju <strong>socijalne</strong>isključenosti djece temeljem promidžbe ostvarenjadječjih prava. Takav sveobuhvatan pristup morao biuključiti pristup zapošljavanju za samohrane roditeljei roditelje mnogočlanih obitelji, poboljšanje sustavanovčanih naknada za obitelji izložene velikom riziku,unapređenje pristupa uslugama <strong>socijalne</strong> skrbi, razvojaskrbi i sustava zaštite za djecu izloženu riziku,kao i razvoj inicijativa za ranu intervenciju i potporuugroženim obiteljima i djeci. Takav je pristup od osobitevažnosti s obzirom da je promidžba uključivanjadjece sada jedan od najvažnijih prioriteta u procesu socijalnoguključenja u Europskoj uniji. U ožujku 2006. naEuropskom vijeću predstavnici zemalja i vlada zatražilisu da "zemlje članice poduzmu potrebne mjere za brzoi značajno ublažavanje siromaštva djece uz jednakemogućnosti za svu djecu, bez obzira na njihovo socijalnookruženje". U svjetlu statusa zemlje kandidatkinje,rečeno postaje prioritet i za hrvatsku Vladu.Usluge potpore obiteljima s djecom u <strong>Hrvatskoj</strong> jošsu uvijek nedovoljno razvijene. Osobito je velik brojdjece koja bi mogla ostati s obiteljima, ali se smještajuu ustanove gdje je kvaliteta skrbi ponekad nedostatna.Unapređenje potpore ugroženim obiteljima i razvojsustava zamjenske skrbi potrebni su kao alternativa.Za unapređenje potpore djeci u obiteljima potrebnoje unaprijediti i suradnju između pružatelja usluga,kao što su ustanove za skrb o djeci, škole, uslugezdravstvene zaštite i policija.Preporuke za pružanje potpore djeci i njihovim obiteljima- Razvijati strategiju sveobuhvatnog i integriranog pristupa socijalnom uključivanju za svu djecu;- Izvršiti reformu sustava novčanih naknada za obitelji s djecom kako bi se potpora pružila onima koji sunajviše ugroženi i kako bi se roditelji potaknuli na zapošljavanje;- Pružiti potporu roditeljima iz ugroženih obitelji u pristupu zapošljavanju;- Smanjivati broj djece u ustanovama kroz razvoj sustava potpore za obitelji i pružanje značajnijepotpore sustavu zamjenske skrbi;- Promicati ranu intervenciju djeci u rizičnim obiteljima i razvijati sustav dnevne skrbi, mogućnostpredškolske skrbi za djecu s invaliditetom, romsku djecu i drugu djecu s teškoćama;- Promicati razvoj lokalnog partnerstva koje uključuje razne pružatelje usluga, kao što su ustanove zaskrb o djeci, škole, zavodi zdravstvene zaštite i policija, zajedno s nevladinim udrugama i roditeljima;- Osigurati dobru opremljenost za sve škole, te obuku za učitelje i nastavnike koji rade s djecom sposebnim potrebama;- Suzbijati segregaciju romske djece i osigurati njihovu potpunu integraciju u sustav obrazovanja;- Širiti i razvijati usluge dječje zaštite i skrbi za djecu;150- Za svu djecu iz ugroženih sredina osigurati pristup regularnim sportskim, rekreacijskim i kulturnimaktivnostima.