Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIniti Zakon o socijalnoj skrbi ne spominju feminističkipristup vođenju skloništa kojeg primjenjuju neka odnajstarijih i najvidljivijih skloništa koja vode ženske,feminističke nevladine organizacije.U Domovima za odrasle osobe žrtve obiteljskog nasiljamoguće je smjestiti 55 osoba (žena i djece ukupno).Ukupan kapacitet crkvenih utočišta je 97 odraslih osobai najmanje 24 djece. Ukupni kapaciteti skloništa kojevode ženske nevladine organizacije je 73 mjesta za ženei 33 mjesta za djecu (podaci se odnose na smještajnekapacitete Autonomne ženske kuće Zagreb, Ženskegrupe Korak u Karlovacu, udruge Mirta u Splitu, Sigurnekuće u Istri i Ženske pomoći sada – SOS telefon).Sveukupno, u svim skloništima koji primaju žene i djecužrtve obiteljskog nasilja, moguće je u jednom trenutkusmjestiti 225 odraslih osoba i najmanje 57 djece.Osim skloništa koje vode ženske nevladine organizacije,djeluju i smještaji za žene koji nemaju tajneadrese. Ovakav tip smještaja za žene žrtve nasiljavećinom su osnovane od strane lokalne vlasti ilicrkvenih institucija. Principi njihovog djelovanja surazličiti; tako crkvene organizacije na prvo mjestostavljaju obitelj, a ne sigurnost žene žrtve, pa je čestslučaj poticanje mirenja među partnerima.Iako je zaštita i pomoć žrtvama obiteljskog nasilja umandatu Centara za socijalnu skrb, nevladine organizacijese često žale kako neki Centri odaju adresetajnih skloništa ili javljaju bračnim drugovima žrtavao podnesenoj prijavi. Ženske nevladine organizacijedjeluju po principu “žene pomažu ženama”, a sigurnostsvojim klijenticama nastoje osigurati tajnošću adresaskloništa i po potrebi dodatnom zaštitom. U prvomplanu rada sa ženama je njihovo osnaživanje kakobi preuzele kontrolu i odgovornost za svoj život. Uskloništima sa ženama rade psihologinje, pravnice,socijalne pedagoginje i liječnice koje im pružaju sveoblike potrebne pomoći. Ženama se pruža i besplatnapravna pomoć u obliku informiranja, zastupanjana sudu, pisanja sudskih zahtjeva i posredovanja sdržavnom administracijom, sve s ciljem olakšavanjaostvarenja njihovih prava.3.10.7. Društvene vezeTablica 5 pokazuje da se žene koje su preživjelenasilje u obitelji za pomoć u najvećem broju slučajevaobraćaju prijateljima i rodbini. 137Tablica 5: Kome ste se obratili za pomoć u slučajevima zlostavljanja?Nikad1 put 2-3 putaČešćePrijatelji54%15%15%16%Rodbina55%15%14%16%Policija83%9%5%3%Centar za socijalnu skrb90%5%4%1%Tužba sudu92%7%0%1%Odvjetnik94%5%1%0%Bračno savjetovalište94%4%0%2%Crkva ili druga vjerska organizacija95%2%2%1%S.O.S. telefon95%3%0%2%Savjetovalište za žene – NVO99%1%0%0%Sklonište za žene100%0%0%0%98137 Autonomna žeska kuća Zagreb, Otroćak, 2003.