13.07.2015 Views

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIPromatrajući srednjoškolce i studente možemo dobitidojam da su mladi dio stanovništva koji ima dobrukvalitetu života i socijalnu sigurnost samom činjenicomda su još uvijek u procesu obrazovanja te da im vlastitaekonomska nesamostalnost ne smeta u velikoj mjeri.Upravo je populacija između 15 i 24 godine najvišezadovoljna životom i najviše sretna. 109 Jednom kadzavrše s institucionalnim obrazovanjem, mladi po prviputa stupaju na tržište rada u potrazi za prikladnim zaposlenjemte iz prividne formalno-obrazovne letargijehrvatskog obrazovnog sustava ulaze u proces u kojemuse moraju suočiti s time da će nakon školovanja najvjerojatnijeneko vrijeme čekati prvo zaposlenje u struci.Nezaposlenost osoba od 15-24 godina varira te je oddva do dva i pol puta veća od opće stope nezaposlenosti,a relativna nezaposlenost mladih Hrvatsku svrstavana dno ljestvice europskih država, čak i u usporedbi saekonomski nerazvijenijim državama gdje je apsolutnastopa nezaposlenosti mladih veća. 110Prema web portalu MojPosao, 56% sudionika istraživanjao dobnoj diskriminaciji kod zapošljavanja 111navodi da se često susreće s oglasima za zapošljavanjeu kojima se spominje dobna granica, iako je to protivnočlanku 2. Zakona o radu, kojim je zabranjenaizravna ili neizravna diskriminacija na temelju dobiosobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli.Isto istraživanje navodi da se 58% ispitanika mlađihod 29 godina uopće ne javi na takve oglase. Krši se ipravo na privatnost, jer poslodavci postavljaju mladimavrlo osobna pitanja prilikom razgovora za posao,a posebice su mlade žene primorane odgovarati natakva pitanja vezana uz planiranje obitelji obzirom daposlodavci izbjegavaju zapošljavanje budućih mladihmajki.Kao sastavni i noseći dio društva, mladi su nerijetkoshvaćeni kao društveni problem, a ne kao potencijal,kako to preporuča Europska komisija. 112 Pojavljuje sei fenomen "produžene mladosti" tako da mladi svedulje žive s roditeljima i budu njima na teret. Vlastitanesamostalnost uzrokovana nezaposlenošću ineriješenim stambenim pitanjem, generator je daljnjihproblema kao npr. korištenje opojnih sredstava,koji sagledani sami za sebe, izvan danog konteksta,opet projiciraju sliku o mladima kao društvenomproblemu. Općenito gledano, mladi jesu socijalnoisključena skupina jer ne participiraju ravnopravnosa većinom građana u ekonomskom, društvenom ipolitičkom segmentu. Mladi muškarci su u nekim pitanjimaugroženija skupina od mladih žena jer imajuveće stope prekida školovanja, ovisnosti o opojnimsredstvima, delikvencije i suicida.3.8.2. Pristup uslugama zdravstvene zaštiteZanimljivo je da mladi svoje zdravlje ocjenjuju izrazitodobrim 113 , a osnovne poteškoće pojavljuju se vezaneza spolno prenosive bolesti. Klamidija je rasprostranjenameđu studentskom populacijom, a povećava seraširenost HPV-a (Human Papillomavirus), dok je HIV/AIDS još uvijek na niskoj razini. Ove godine se pojavioprvi slučaj zaraženosti HIV-om kod jednog adolescenta.Informiranost o spolno prenosivim bolestimai načinima širenja je nezadovoljavajuća s obzirom damladi sve ranije stupaju u seksualne odnose. Tomesigurno pridonose i nesuglasice u javnosti oko programaseksualne edukacije u školama. Veliku uloguima crkva koja vjernicima preporučuje apstinenciju tenekorištenje kontracepcijskih sredstava. Mladi prveinformacije, osim eventualno od roditelja, dobivajuod vršnjaka i putem medija, no u proteklih nekolikogodina povećao se broj i aktivnosti nevladinih organizacijakoje imaju za cilj informirati i educirati mladeo spolno prenosivim bolestima. Sustav zdravstva jerelativno jednako pristupačan mladima kao i ostalimgrađanima, no nije "youth friendly". Činjenica je damlađe osobe daju više ocjene kvaliteti zdravstvenihslužbi 114 no oni su ujedno i rjeđi posjetitelji takvihinstitucija.109 UNDP (2006.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u <strong>Hrvatskoj</strong>: Kvaliteta života i rizik od <strong>socijalne</strong> isključenosti”. UNDP, Zagreb,Hrvatska.110 Young People in South Eastern Europe: From Risk to Empowerment, World Bank, Washington, 2004.84111 http://www.mojposao.net/jseeker_wiki.php?sessionId=6c171570e301d73e8e84d6bf9e155c2d&wikiName=IstrazivanjeDobnaDiskriminacija112 Novi poticaji za europsku mladež – Bijela knjiga Europske komisije, Adinda Dulčić (ur.), Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva imladeži, Zagreb, 2002113 Samo 0,6% ispitanika od 15-24 godine i 1.8% ispitanika od 25-34 godine zdravlje ocjenjuje lošim te samo 6,3% ispitanika od 15-24godine smatra da imaju dugotrajno oboljenje ili poteškoću (UNDP (2006.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u <strong>Hrvatskoj</strong>: Skupine spovećanim rizikom od <strong>socijalne</strong> isključenosti - fokus grupe”. UNDP, Zagreb, Hrvatska )114 UNDP (2006b.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u <strong>Hrvatskoj</strong>: Skupine s povećanim rizikom od <strong>socijalne</strong> isključenosti - fokus grupe”.UNDP, Zagreb, Hrvatska.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!