SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3Kad je riječ o problemu školovanja pripadnika srpskenacionalne manjine, susrećemo se s dva problema:u Podunavlju je na djelu potpuna segregacija djecesrpske i hrvatske nacionalnosti - od dječjih vrtićado kraja srednjoškolskog obrazovanja - koja se provodipod motom „prava na školovanje na materinjemjeziku“. Takvo je stanje definirano Erdutskim sporazumomo mirnoj reintegraciji Podunavlja u hrvatskipravni poredak, a podupiru ga političke elite obijuetničkih zajednica. U ostalim područjima od posebnogadržavnog interesa problem integracije djecepovratnika u hrvatski sustav predstavlja nostrifikacijaškolskih isprava stečenih u vrijeme izbjeglištva, uglavnomu Srbiji ili Bosni i Hercegovini (RepublikaSrpska), a za nastavak srednjega ili višeg školovanja,odnosno nostrifikaciju svjedodžbi radi zapošljavanja,mladi povratnici moraju polagati diferencijalne ispiteiz jezika i nacionalne povijesti. Rigidnost ovih proceduradoprinosi tome da se mlađe obitelji s djecomteže i rjeđe odlučuju za povratak.“Oba su odlični đaci. Kad samo pomislim da imajukapacitet da idu dalje, a ja ne mogu… To je neštostrašno.” – ovim riječima jedan od povratnika koji jeodlučio ipak otići iz Hrvatske, objašnjava svoj odlazak.Činjenica da se povratnici uglavnom vraćaju u rijetkonaseljena područja, u izdvojene zaselke, u kojima nepostoji izgrađena školska infrastruktura niti ima djeceškolskoga uzrasta. Djeca povratnika, pak, zbog lošegsocijalnog stanja, u takvim uvjetima nemaju šansi zaviše obrazovanje, jer obitelji teško mogu financiratiboravak djece u većim mjestima u kojima su škole.3.2.5. Pristup zapošljavanju i uslugamazapošljavanja„Zvao sam preko telefona da pitam jel’ mogu doćida se prijavim za posao. Rekli su mi da mogu i kadsam došao, tamo su me pogledali i rekli da će se javit.Ne možemo nać’ posao zato što smo crni. Gdje goddođeš, crna si ovca.’ Mislim da je iz našeg sela od1990. g samo dvoje ljudi uspjelo naći posao...“(Sudionici fokus grupe, Sisak, UNDP 2006b.)Čak 80,2% romskih kućanstava nema zaposlenihčlanova,16,7% Roma je zaposleno, a 5% primamirovinu. Privremene izvore prihoda ostvaruje 23,3%stanovništva koje se bavi sakupljanjem sekundarnihsirovina; 20% obavlja sezonske poslove, a 4% sebavi prodajom ili obavlja manje popravke (Rogić,2005.). Dvije se osnovne tendencije mogu iščitati izstrukture prihoda. Radi se o, s jedne strane, izrazitoniskom postotku osoba koje su uspjele raditi dovoljnodugo da bi osigurale mirovinu. S druge strane, zbognemogućnosti sudjelovanja na tržištu rada, razvijajuse, uglavnom povremene, alternative formalnom radui stjecanja prihoda. Relativno veliki postotak osoba kojestječu prihode iz tih izvora može upućivati na pojačanepotrebe za takvim vrstama poslova, te na fleksibilnostRoma u njihovu pronalaženju i odgovoru na potrebeizvan formaliziranog tržišta rada. Međutim, takve vrsteposlova ne omogućavaju stalnost prihoda, kao nizdravstveno i mirovinsko osiguranje, poštovanje i statusmeđu drugim članovima zajednice, te proširivanjeinterakcija s većinskim stanovništvom.Od žena se, uglavnom, ne očekuje sudjelovanje uplaćenom radu, ali se s druge strane, paradoksalno,očekuje da se pobrinu za svakodnevnu ishranu. Patrijarhalnisu odnosi još uvijek jaki u nekim romskimzajednicama i među stanovništvom srednje i stariježivotne dobi. Posebice je nepovoljan položaj mlađihžena i djevojaka, od kojih se očekuje da se udaju urelativnoj mladoj dobi, a suočene su s nedostatkombilo kakvih drugih alternativa. Budući da je vrlo malibroj onih koje završavaju srednju školu, a ukoliko je izavrše ne mogu naći posao, brak predstavlja jedinuopciju koja donosi određenu razinu poštovanja uzajednici iako u obiteljskoj hijerarhiji tek udane ženebez djece, zauzimaju najnižu stepenicu. Međutim,sve je veći broj mlađih Romkinja, posebice u većimurbanim sredinama kao što su Zagreb i Rijeka, čijiživotni planovi uključuju zapošljavanje i rad.Mjere Nacionalnog programa za Rome i Nacionalnogakcijskog plana desetljeća koje se odnosena zapošljavanje, naglašavaju sudjelovanje Romau javnim radovima, seminare za doškolovanje,poticaje za samozapošljavanje kroz pokretanjeobrta, te dvogodišnje subvencije poslodavcimakoji zapošljavaju Rome. Time se nastoji povećatizapošljivost Roma, međutim čini se da mjere vezaneuz javne radove nemaju ugrađenu komponentu uklanjanjapredrasuda većinskog stanovništva, te mogudoprinijeti produbljivanju stereotipa prema kojimasu Romi sposobni samo za fizičke poslove, dok su koddrugih mjera planovi praćenja odnosa poslodavacaprema radnicima i održivosti nejasni. Osim ovoga,Romi se zapošljavaju i kao pomagači u nastavi, aliuglavnom na honorarnoj osnovi iako se ugovoriprodužuju nekoliko godina uzastopce.47
POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIČini sa da se nastojanja usmjerena na zapošljavanjeRoma uvelike zasnovana na više ‘tradicionalnom’pristupu koji se primjenjuje i kad se radi o drugimranjivim društvenim skupinama kao što su osobesa tjelesnim i intelektualnim teškoćama. Takvanastojanja, prisutna unazad nekoliko godina nisurezultirala očekivanim rezultatima. Moguće je da jejedan od njihovih nedostataka nedovoljno uzimanjeu obzir aspiracija Roma vezanih uz zapošljavanje,odnosno nedostatak inovativnosti u kreiranju mjerai oslanjanje na primjere dobrih praksi iz zemalja ubližem okružju (vidi Okvir 3).Temeljni problem srpske manjinske zajednice, odnosnoonoga njena najvećeg dijela koji živi na područjukoji je bilo zahvaćeno ratom, uglavnom je uzrokovannepopravljivom ekonomskom i demografskom dev-Okvir 3: Zapošljavanje Roma: pogled iz poslovnog sektoraUNDP Bratislava proveo je 2005. g. anketu u 14 tvrtki u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Španjolskoj s ciljemotvaranja dijaloga o mogućim akcijama za suzbijanje diskriminacije Roma i razvijanja početnih smjernicaza promoviranje pozitivnih akcija. Sažete osnovne poruke izvješća temeljene na anketi su sljedeće:- Poslovni sektor treba u obzir uzeti cjelovitu sliku. Naime, Romi su uglavnom dugotrajno nezaposlenii počesto koncentrirani u određenim geografskim područjima. U obzir treba uzeti da se radi ostanovništvu u čijoj strukturi prevladavaju mladi, te da ta skupina stanovništva raste u ukupnomstanovništvu. Ukoliko se propusti Rome integrirati na tržište rada ekonomske posljedice će biti, međuostalim, gubitak radne snage i povećani troškovi socijalnih transfera.- Mjere koje promoviraju različitost su važne, ali nisu dovoljne. Postoji potreba kreiranja specifičnihmjera, unutar samih tvrtki, za zapošljavanje Roma. Primjerice, jedna je tvrtka iz Slovačke osvojila nizpriznanja kao društveno odgovoran poslodavac u zapošljavanju i prilagodbi radnog procesa ženama,ali kad se radi o Romima nije učinjeno ništa.- Prakse upravljačke strukture tvrtke ključ su uspjeha. Primjer tvrtke iz Mađarske ukazuje da upravljačkastruktura treba biti spremna preuzeti rizik kad zapošljava Rome, te da treba aktivno raditi na uklanjanjupredrasuda koje o njima imaju ostali zaposlenici.- Tvrtke trebaju ulaziti u nove partnerske odnose radi pronalaženja odgovarajuće radne snage. Anketiranesu tvrtke uspostavile veze sa obrazovnim programima u romskim naseljima i sa romskim udrugama,zajednički su organizirali potrebnu izobrazbu i izabrali najprikladnije kandidate.- Suradnja sa medijima. Mediji imaju značajnu ulogu u uklanjanju predrasuda. Češka je televizija zaposlilatroje kvalificiranih Roma kao reportere i najavljivače. Tako su stvoreni pozitivni primjeri i za Rome iza ne-Rome. (Preuzeto i preuređeno iz: Employing the Roma- Insight from Bussiness, UNDP RegionalBureau for Europe and the CIS, 2005.)48