Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3Takva dobna struktura ima brojne ozbiljne posljedice:- Visoka stopa korištenja usluga zdravstvenezaštite i socijale skrbi s obzirom na visoke stopeovisnosti starijih osoba pokazuju mogućepotrebe za socijalnom pomoći i možda potrebuza promjenama u načinu na koji se sredstvazajednice raspodjeljuju među generacijama.- Sposobnost stanovništva da aktivno sudjeluje ugospodarskom razvoju i proizvodnji je ograničena.- Ograničena investicijska ulaganja na slobodnomtržištu u područja s takvom demografskomstatistikom.- Svi ovi čimbenici mogu doprinijeti širenjurazvojnog jaza i povećanju nejednakosti.Iako je apsolutna stopa siromaštva u Hrvatskoj premameđunarodnim standardima niska, ona ne odražavapravilno specifične uvjete u zemlji. Stope siromaštva suviše u seoskim područjima, među slabo obrazovanimpojedincima i starijim osobama. Većina se povratnikauklapa u ove kategorije. Nezaposlenost u cijeloj zemljineslužbeno iznosi 17.2%, no ona može narasti i do34,2% 67 u nekim područjima povratka, gdje je propalai prije rata slaba gospodarska infrastruktura s malimizgledima za brzu obnovu. Visoke stope nezaposlenostii ukupno teško socioekonomsko okruženje utiču na svostanovništvo slabeći sposobnost zajednice da učinkovitopomaže ranjive. Statistički podaci Ministarstva zdravstvai socijalne skrbi 68 pokazuju da, iako se odnose na cijeludržavu, 2,7% stanovništva prima naknade za pomoć usocijalnoj skrbi. 69 U županijama s visokim povratkomovaj se postotak penje do, na primjer, 5% u Karlovačkojžupaniji i čak 10,1% u Šibensko-kninskoj županiji. Narazini općina, slika postaje još i mračnija – Vojnić 11,2%,Topusko 12%, Obrovac 14,8%, Gračac 17,1% i Knin s30% stanovništva koje prima naknadu za pomoć. U svimovim općinama broj Srba povratnika je visok. Sveobuhvatnirazvojni programi morali bi se usredotočiti nasveobuhvatno poboljšanje – gospodarstva, infrastrukture,obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite,itd. – na svim područjima povratka. U protivnom, akose negativni uvjeti nastave ili pogoršaju, oni ne samoda će negativno uticati na održivost povratka, već će iuzrokovati sekundarno raseljavanje ili posijati sjemenovog nezadovoljstva i napetosti.Podaci o povjerenju u sustav socijalne skrbi koji sunavedeni u istraživanju Kvalitete života UNDP-a dajuuvid i u to hoće li se ponovno socijalno uključivanjepovratnika odvijati u povoljnom okruženju. Gotovoje polovica ukupnog stanovništva Hrvatske (43,1%)nezadovoljna sposobnostima sustava zdravstvenezaštite da pruži odgovarajuće usluge dok nepovjerenjeu sustav socijalne skrbi premašuje 50%. Županijekoje su bile pogođene ratom i u kojima se nastaniovelik broj povratnika (npr. Zadarska i Šibensko-kninskažupanija te županije u Slavoniji) naglašavaju svoje nezadovoljstvouslugama socijalne skrbi. Sukladno tome,povratnici i izbjeglice pokazuju više nezadovoljstvanavedenim uslugama te smatraju da okruženje nijepovoljno za reintegraciju. Također, starije osobe ucijeloj Hrvatskoj pokazuju svoje nepovjerenje u državnimirovinski sustav no posebno u županijama koje suuništene ratom - Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj.Vrlo niske mirovine među povratnicima potiču osjećajsocijalne i gospodarske nesigurnosti.Sustav državne skrbi u područjima povratka ječesto nerazvijen i već preopterećen zahtjevima dazadovolji potrebe ranjivih povratnika. Na primjer,Ličko-senjska županija je “najstarija” županija uHrvatskoj s prosječnom dobi od 43 godine, a ujednoje i jedna od najsiromašnijih županija. Ipak, samo2,2% stanovništva prima naknadu za pomoć od Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi. To je moguće objasnitivrlo niskom gustoćom stanovništva (najnižomu Hrvatskoj) od 10 stanovnika po kvadratnomkilometru, teškim terenom i nerazvijenim sustavomsocijalnih službi. Starije i ranjive osobe koje žive u timpodručjima imaju ograničen pristup službama socijalneskrbi i socijalnim službama koje pružaju mobilnitimovi lokalnih nevladinih udruga, kao što je HrvatskiCrveni križ. Preopterećen sustav je loše opremljen inije sposoban osigurati količinu i kakvoću usluga zanešto više od pukog preživljavanja.67 Vukovarska županija – najnoviji službeni podaci o stopi nezaposlenosti odnose se na 2004.68 Službeni podaci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na dan 30. rujna 2005.69 Naknada za pomoć je samo jedna od sedamnaest različitih naknada/usluga koje osigurava Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.Lokalne uprave (županije, općine) iz svojih proračuna osiguravaju drugačije socijalne naknade.55