Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3pozicije zaštite prava manjina: već je uspostavljanjekoalicije HDZ-a, stranke s povijesnim balastom autoritarnoganacionalističkog režima Franje Tuđmana, sasrpskom nacionalnom strankom SDSS, dostajalo dameđunarodni promatrači ocijene kako je Hrvatskasavladala prvi od triju pretkopenhaških kriterija zaotpočinjanje institucionalnog dijaloga s EU – punuzaštitu manjina.3.2.12. Implikacije za politikuOsim Srba i Roma, ostale se nacionalne manjine susrećus istim poteškoćama kao i većinski narod. Pitanju srpskemanjine pristupa se iz prizme zaštite manjinskih prava.Time, u nekim slučajevima njihova socijalna pravabivaju ispolitizirana, dok se Rome percipira prvenstvenokao socijalno ranjivu skupinu pri čemu se njihovamanjinska prava rangiraju drugorazrednima.Insistiranje na pristupu pravima podrazumijeva ipreraspodjelu sredstava. Pri tome treba uzeti u obzirstajalište većine prema kojem su prava skupa,naročito kad ih uživaju manjinske skupine. Stogase, kad se radi o Romima, čini da postoje tri alternative.Jedna je vezana uz smanjivanje diskriminacijei jačanje doprinosa Roma u formalnoj ekonomijičime se omogućava pristup uslugama i ostvarivanjeprihoda. Druga je vezana uz reguliranje neformalnihekonomskih aktivnosti i kreiranje osnovnih mjerazdravstvenog, socijalnog i mirovinskog osiguranjakoji se financiraju putem doprinosa iz tih aktivnosti.Treća je mogućnost kreiranje univerzalnih programakoji ciljaju na one dimenzije u kojima su Romi unepovoljnom položaju. Univerzalna priroda takvihciljanih mjera trebala bi omogućiti pristup pravima, ada istodobno ne rezultira stigmatizacijom.Posebice se nameće potreba usvajanja provedbenogzakonodavstva kojim bi se ostvarila prava iz članka22. Ustavnog zakona, na pozitivnu diskriminacijupripadnika manjina pri zapošljavanju u javnoj upravi,državnim i javnim službama, sudbenoj vlasti te u administrativnomeaparatu lokalne samouprave. Odiznimne važnosti bilo bi formiranje konzultativnog odboras Gospodarskim i socijalnim odborom EU, koji bise bavio razvojem civilnog društva (dakle i manjinskihnevladinih organizacija, pa i manjinske samouprave) injegovim uključivanjem u procese donošenja odlukaKonačno, bitni su i razvoj korektnosti društvenogakomuniciranja, sustavno ograničavanje govoramržnje i poticanje otvorenosti medija. Posebnu bipažnju trebalo posvetiti fokusiranom prikupljanjustatističkih podataka o pripadnicima i pripadnicamamanjinskih skupina kao i praćenju različitih životnihiskustava žena i muškaraca iz manjinskih skupinau privatnom i javnom životu. Osim toga, posebnuje pažnju potrebno posvetiti procesima interakcijaRoma i Srba i većinskog stanovništva u različitim programimaorganizacija civilnog društva i mjeramakoje provode državna tijela, a u kojima bi trebalaprevladavati ‘puna participacija’ (odnosno osnaženaparticipacija) na svim razinama kreiranja, odlučivanja,provođenja i vrednovanja.3.3. Povratnici i interno raseljene osobe 653.3.1. Ljudska pravaPrema odredbama Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o statusu prognanika i izbjeglica (Narodne novinebr. 128/99), prognanik je osoba koja je, samostalnoili organizirano, napustila mjesto prebivališta u dijeluRepublike Hrvatske koje je bilo ugroženo ratom kakobi izbjegla neposrednu opasnost za život pred agresijomi drugim oružanim akcijama. Prognanik je osobakoja je pobjegla iz jednog dijela Republike Hrvatske udrugi. Povratnik je osoba koja je stekla status povratnikaprema posebnim propisima o povratnicima i osobakoja se vratila prema Programu za povratak i smještajprognanika, izbjeglica i raseljenih osoba iz 1998.Povratnik/ca kojem/joj je priznat status povratnika,uživa prava povratnika najdulje 6 mjeseci od datumanjegovog/njezinog povratka. Prema reorganizacijiVlade Hrvatske od 1. lipnja 1999., Ured za prognanikei izbjeglice je odgovoran za upravljanje statusom ipravima prognanika, povratnika i izbjeglica.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o statusuprognanika i izbjeglica izjednačeni su status i pravapovratnika i prognanika. Povratnik/ca ima osnovnaprava koja je imao/la kao prognanik ili izbjeglica(financijska pomoć, humanitarna pomoć, pomoć usocijalnog prilagodbi, zdravstvena zaštita). Povratnik65 Tekst o povratnicima komplementaran je tekstu o nacionalnim manjinama (3.2.).53