Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3dok ih je malen broj upisan u nastavu Modela C. Svedo nedavno su hrvatski i srpski đaci bili fizički razdvojeniu mnogim vrtićima i školama u gradu Vukovaru,iako više od 80% anketiranih roditelja daje prednostmiješanom obrazovanju za svoju djecu prema anketikoju je proveo Nansen Dialogue Center - nevladinaorganizacija sa sjedištem u Osijeku. Stanje izvan Vukovaravarira ovisno o školi. U većini škola u Osječkobaranjskojžupaniji, nastava na hrvatskom i srpskomjeziku odvija se u istoj zgradi u miješanim smjenama.Pitanje udžbenika iz povijesti, koje potječe još iz moratorijana podučavanje povijesti o sukobu u razdoblju1991. do 1995. u Podunavlju, a koji je uveden 1997.,konačno je riješeno u rujnu 2005. Nakon sporazumaVlade i predstavnika srpske zajednice, za svu suškolsku djecu u regiji uvedeni zajednički udžbenici izpovijesti. Trenutno se priprema dodatak na srpskomjeziku za nastavnike povijesti koji bi se trebao početikoristiti u 2006.3.3.5. Pristup zapošljavanju i uslugamazapošljavanjaUkupna evidentirana stopa nezaposlenosti 70 unutarstanovništva u radno sposobnoj dobi puno je višau županijama s velikim brojem povratnika od nacionalnogprosjeka Hrvatske i razvijenih županija. USisačko-moslavačkoj županiji, gdje je broj povratnikavisok, 29,7% stanovništva u radno sposobnoj dobije nezaposleno, dok u Šibensko-kninskoj županijita brojka iznosi 31,1%. U razvijenijoj Međimurskojžupaniji, stopa nezaposlenosti je niža od nacionalnestope nezaposlenosti od 18,0% iz 2004.Izvješća s terena pokazuju da Srbi povratnici imajumale izglede da nađu zaposlenje u privatnom sektoru,gdje se otvara jako malo novih radnih mjesta.Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina trebaoje ublažiti ovakvo stanje budući da propisuje “zastupanjeu državnim upravnim tijelima i zakonodavnimtijelima” na temelju zastupljenosti određene manjineu ukupnom broju stanovništva. Kao takav, Zakonolakšava zapošljavanje pripadnika srpske manjineu općinskim i državnim uredima, ustanovama ijavnim poduzećima. Nažalost, Zakon ne propisujeprovedbene mjere, što znači da je sve u potpunostiprepušteno volji lokalnih vlasti. Na primjer, u općiniDvor, gdje Srbi predstavljaju 60% stanovništva, od300 zaposlenih u lokalnoj upravi samo ih je 7 Srba.U Plaškom Srbi čine apsolutnu većinu pa iako predstavljajuvećinu u općinskoj vlasti, niti jedan Srbin nijezaposlen u javnim poduzećima – Hrvatskoj elektroprivredi(HEP), Pošti, Hrvatskim željeznicama ili drugimjavnim ustanovama. U gradu Kninu i općinamaBenkovac i Korenica, nema članova srpske manjinekoji su zaposleni u uredima državne uprave ili javnimpoduzećima. Prema Srpskom demokratskom forumu,stanje je slično i u ostalim područjima povratka (Srpskidemokratski forum, 2005.).Potrebno je naglasiti da se zapošljavanje za većinuradnih mjesta u državnoj upravi u područjima odposebne državne skrbi provodilo u razdoblju od1995. do 1997. kada gotovo da i nije bilo povratnikaradno sposobne dobi. Svaki bi pokušaj da sepromijeni stanje teško bilo provesti budući da nemaalternativnih mogućnosti za zapošljavanje. Ipak,kod svakog budućeg zapošljavanja uredi lokalne ilidržavne uprave, sudstvo i javna poduzeća trebali biprimijeniti načelo pozitivne diskriminacije koje proizlaziiz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama.Važnost gospodarskih čimbenika pri donošenjuodluke o povratku onih koji se još uvijek nalaze uizbjeglištvu vidi se i iz rezultata ankete (PULS, 2004.)koja je provedena među hrvatskim izbjeglicama uSrbiji i Crnoj Gori. Prema ovom istraživanju, preprekepovratku koje se između četrnaest ponuđenih odgovoranalazi na prvom mjestu su “manje mogućnostiza moju djecu u Hrvatskoj ” i “strah od nezaposlenosti”.Uz stabilnu sigurnosnu situaciju i nakon što suu protekle dvije godine konačno postali glavni korisnicipomoći za obnovu, pomanjkanje ekonomskihizgleda, odnosno pomanjkanje radnih mjesta, ostajenajveći izazov održivom povratku i punoj reintegracijiSrba povratnika.3.3.6. Pristup prijevozuPovratnici često žive u udaljenim zaseocima, s vrlomalo stanovnika te ili nemaju ili je njihov pristupjavnog prijevozu vrlo ograničen. Nizak životni standardpovratnika im ne može omogućiti posjedovanjeosobnog vozila. Lokalnim je vlastima često teškoorganizirati javni prijevoz za izolirana područja s tako70 Najnoviji službeni podaci o stopi nezaposlenosti po županiji dostupni za 2004.57