13.07.2015 Views

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENI3.5.9. Društvene vezeNa pitanje o tome imaju li svi ljudi u <strong>Hrvatskoj</strong> jednakaprava, sudionici istraživanja izjavljuju: ‘’Po zakonuimaju, ali to je mrtvo slovo na papiru.’’ 92 Pritomnapominju kako u <strong>Hrvatskoj</strong> vojni invalidi imaju punoveća prava od civilnih invalida. Osobe s invaliditetomuglavnom su članovi neke udruge i ističu važnostdruštvene podrške koju ondje dobivaju. Napominjukako je puno teže osobama koje nisu u udrugamate smatraju da bi same udruge trebale poticatiuključivanje takvih osoba. Osim društvene podrške,udruge pružaju pomoć u ostvarivanju prava i služekao izvor informacija. Sve je intenzivnije njihovosudjelovanje u zajednici kroz razna sportska društva,organizirana druženja, susrete koje financijski podupirudržavna i lokalna tijela, a otvaraju se i plažepristupačne osobama s invaliditetom. Nekada socijalnauključenost ili isključenost ovisi i o osobinamaličnosti pojedinca s invaliditetom.Obitelj je za svaku osobu od velikog značaja, ali zaosobe s invaliditetom ona ima još snažniju ulogu. Tesu obitelji istodobno podložne pritisku svakodnevice,te uz teret skrbi za osobu s invaliditetom postaju prenapregnute.Mreže podrške obiteljima kroz prijevoz,osobne asistente, povremene oblike skrbi za dijete,pomoć u kući i slično tek se razvijaju u <strong>Hrvatskoj</strong>.Prijatelji se nalaze uglavnom po kriteriju pripadnostiistoj društvenoj skupini no to je osobni izbor.Kod osobe s tjelesnim invaliditetom angažman uhobijima ima iznimno važno mjesto; on stvara osjećajvrijednosti i društvenih kontakata. Tako, na primjer,oni koji nemaju ruke mogu crtati ustima ili oni kojinemaju funkciju nogu razvijaju spretnost ruku i moguse baviti kiparstvom ili slikanjem. Angažman ovisi ovrsti i težini tjelesnog oštećenja.3.5.10. Ključni izazoviBrojni problemi <strong>socijalne</strong> isključenosti osoba stjelesnim invaliditetom u <strong>Hrvatskoj</strong> posljedica su njihovenedovoljne i neodgovarajuće zastupljenosti upolitičkom životu i procesima odlučivanja. Međutim,značajan se dio ove <strong>socijalne</strong> skupine ne osjećaisključenima iz društva zbog podrške koju im pružajuobitelj i prijatelji. Obitelj koja ostaje temeljni oslonacza osobu s tjelesnim invaliditetom treba i potporu širedruštvene zajednice i države. No, još je važnije prihvatitisebe i naučiti živjeti s tjelesnim invaliditetom.Zato je potrebno osnaživati osobe s invaliditetom ipromijeniti kulturu življenja koja će omogućiti potpunuintegraciju u sve društvene odnose, sukladnonjihovim mogućnostima.Vrlo važan čimbenik u socijalnoj isključenosti je iodgovarajuća informiranost o mogućnostima kao i opravima koja država osigurava kao dio svoje <strong>socijalne</strong>politike i uz njihovu potpunu primjenu. Pokazuje seda osobni angažman i djelovanje obitelji osobe s invaliditetomznačajno utječu na podizanje društvenesvijesti o problemu. Temeljem te spoznaje osobama sinvaliditetom nameće se potreba značajnijeg utjecajana zakonodavnu i izvršnu vlast jer je njihov sadašnjiutjecaj nedostatan i ne odražava činjenicu da predstavljaju10% stanovništva. To je posebno važno akose zna da velik broj rješenja koja smanjuju socijalnuisključenost osoba s invaliditetom ujedno olakšavajuživot i starijim osobama te majkama s malom djecom,što čini značajan dio populacije.3.5.11. Implikacije za politikuIako je Hrvatska socijalna država koja vodi skrb o osobamas tjelesnim invaliditetom, sustav pati od izvjesnihnepravdi koje nisu u skladu s razvijenim modernimdržavama. Društvena pomoć mora biti usmjerenana onoga kojem je po jasnim kriterijima namijenjena,umjesto da se troši na skupine koje posredujuu realizaciji prava na izjednačene mogućnosti osobas tjelesnim invaliditetom, a u skladu s njihovim vlastitimmogućnostima i potrebama. Time bi se povećalaučinkovitost sustava <strong>socijalne</strong> skrbi, ali i solidarnostcijelog društva. Samo politika koja zastupa i ostvarujetemeljna ljudska prava doprinosi kvaliteti življenjaosoba s invaliditetom.7092 UNDP (2006b).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u <strong>Hrvatskoj</strong>: Skupine s povećanim rizikom od <strong>socijalne</strong> isključenosti - fokus grupe”.UNDP, Zagreb, Hrvatska.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!