Neumreženi: Lica socijalne iskljuÄenosti u Hrvatskoj
Neumreženi: Lica socijalne iskljuÄenosti u Hrvatskoj
Neumreženi: Lica socijalne iskljuÄenosti u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENI3.5.9. Društvene vezeNa pitanje o tome imaju li svi ljudi u <strong>Hrvatskoj</strong> jednakaprava, sudionici istraživanja izjavljuju: ‘’Po zakonuimaju, ali to je mrtvo slovo na papiru.’’ 92 Pritomnapominju kako u <strong>Hrvatskoj</strong> vojni invalidi imaju punoveća prava od civilnih invalida. Osobe s invaliditetomuglavnom su članovi neke udruge i ističu važnostdruštvene podrške koju ondje dobivaju. Napominjukako je puno teže osobama koje nisu u udrugamate smatraju da bi same udruge trebale poticatiuključivanje takvih osoba. Osim društvene podrške,udruge pružaju pomoć u ostvarivanju prava i služekao izvor informacija. Sve je intenzivnije njihovosudjelovanje u zajednici kroz razna sportska društva,organizirana druženja, susrete koje financijski podupirudržavna i lokalna tijela, a otvaraju se i plažepristupačne osobama s invaliditetom. Nekada socijalnauključenost ili isključenost ovisi i o osobinamaličnosti pojedinca s invaliditetom.Obitelj je za svaku osobu od velikog značaja, ali zaosobe s invaliditetom ona ima još snažniju ulogu. Tesu obitelji istodobno podložne pritisku svakodnevice,te uz teret skrbi za osobu s invaliditetom postaju prenapregnute.Mreže podrške obiteljima kroz prijevoz,osobne asistente, povremene oblike skrbi za dijete,pomoć u kući i slično tek se razvijaju u <strong>Hrvatskoj</strong>.Prijatelji se nalaze uglavnom po kriteriju pripadnostiistoj društvenoj skupini no to je osobni izbor.Kod osobe s tjelesnim invaliditetom angažman uhobijima ima iznimno važno mjesto; on stvara osjećajvrijednosti i društvenih kontakata. Tako, na primjer,oni koji nemaju ruke mogu crtati ustima ili oni kojinemaju funkciju nogu razvijaju spretnost ruku i moguse baviti kiparstvom ili slikanjem. Angažman ovisi ovrsti i težini tjelesnog oštećenja.3.5.10. Ključni izazoviBrojni problemi <strong>socijalne</strong> isključenosti osoba stjelesnim invaliditetom u <strong>Hrvatskoj</strong> posljedica su njihovenedovoljne i neodgovarajuće zastupljenosti upolitičkom životu i procesima odlučivanja. Međutim,značajan se dio ove <strong>socijalne</strong> skupine ne osjećaisključenima iz društva zbog podrške koju im pružajuobitelj i prijatelji. Obitelj koja ostaje temeljni oslonacza osobu s tjelesnim invaliditetom treba i potporu širedruštvene zajednice i države. No, još je važnije prihvatitisebe i naučiti živjeti s tjelesnim invaliditetom.Zato je potrebno osnaživati osobe s invaliditetom ipromijeniti kulturu življenja koja će omogućiti potpunuintegraciju u sve društvene odnose, sukladnonjihovim mogućnostima.Vrlo važan čimbenik u socijalnoj isključenosti je iodgovarajuća informiranost o mogućnostima kao i opravima koja država osigurava kao dio svoje <strong>socijalne</strong>politike i uz njihovu potpunu primjenu. Pokazuje seda osobni angažman i djelovanje obitelji osobe s invaliditetomznačajno utječu na podizanje društvenesvijesti o problemu. Temeljem te spoznaje osobama sinvaliditetom nameće se potreba značajnijeg utjecajana zakonodavnu i izvršnu vlast jer je njihov sadašnjiutjecaj nedostatan i ne odražava činjenicu da predstavljaju10% stanovništva. To je posebno važno akose zna da velik broj rješenja koja smanjuju socijalnuisključenost osoba s invaliditetom ujedno olakšavajuživot i starijim osobama te majkama s malom djecom,što čini značajan dio populacije.3.5.11. Implikacije za politikuIako je Hrvatska socijalna država koja vodi skrb o osobamas tjelesnim invaliditetom, sustav pati od izvjesnihnepravdi koje nisu u skladu s razvijenim modernimdržavama. Društvena pomoć mora biti usmjerenana onoga kojem je po jasnim kriterijima namijenjena,umjesto da se troši na skupine koje posredujuu realizaciji prava na izjednačene mogućnosti osobas tjelesnim invaliditetom, a u skladu s njihovim vlastitimmogućnostima i potrebama. Time bi se povećalaučinkovitost sustava <strong>socijalne</strong> skrbi, ali i solidarnostcijelog društva. Samo politika koja zastupa i ostvarujetemeljna ljudska prava doprinosi kvaliteti življenjaosoba s invaliditetom.7092 UNDP (2006b).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u <strong>Hrvatskoj</strong>: Skupine s povećanim rizikom od <strong>socijalne</strong> isključenosti - fokus grupe”.UNDP, Zagreb, Hrvatska.