Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 2DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKSTranje zdravstvenoga informatičkog sustava. Težišteje na primjeni analize troškova i koristi (cost-benefit)te na jačanju veza bolnice s primarnom i sekundarnomzdravstvenom zaštitom. Boljom organizacijom ipovezivanjem triju razina zdravstvene zaštite trebalabi se postići veća oslonjenost na primarnu zdravstvenuzaštitu te smanjiti korištenje specijalističkih ibolničkih usluga.Aktivnosti reforme podijeljene su u tri skupine:pružanje usluga uključivanjem primarne zdravstvenezaštite, kupnja opreme te razvoj informatičketehnologije. Veze s lokalnom zajednicom ostvarujuse većim i boljim pružanjem zdravstvenih uslugau pacijentovoj kući, poboljšanjem postupka pravodobnogotpuštanja pacijenata iz bolnice i većimuključivanjem liječnika opće prakse u poslijebolničkioporavak pacijenata. Također se ispituju mogućnostidnevnog smještaja u bolnicama radi obrade većegbroja pacijenata. U sustavu njege trebalo bi povećatibroj medicinskih sestara, te osuvremeniti njihovaznanja i sposobnosti. Liječnici i osoblje u primarnojpraksi na mjestu su prvog susreta s pacijentima inajvažnija odrednica ukupnog dojma stanovništvao kakvoći zdravstvenih usluga. Potrebno je što prijeosnažiti menedžerska znanja u zdravstvu te početisustavno osposobljavati novi naraštaj upravljačkogosoblja zdravstvenih ustanova. Važno je naći načinprivlačenja medicinskog osoblja za zapošljavanje uslabije razvijenim i siromašnijim područjima zemlje.Potrebno je osigurati dugotrajnu financijsku održivostzdravstvenog sustava u cjelini. Konačno, nužno jejasnije i preciznije definirati, te stalno usklađivati iosuvremenjivati minimalne financijske standarde uzdravstvenoj zaštiti, te poboljšati usklađenost ovlastii odgovornosti nositelja funkcija vlasništva zdravstvenihobjekata (većinom tijela lokalne vlasti) i financiranja(Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje).36