Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKST POGLAVLJE 22.4. “Flexicurity“Kao odgovor na nove izazove globalne ekonomije,poduzeća su morala izraditi nove strategije kakobi održale konkurentnost. Te su strategije, izmeđuostalog, uključile prilagodbe na unos radne snage. Snastavkom restrukturiranja poduzeća, tradicionalniodnosi između sindikata i poslodavaca postali su napeti.To je primoralo socijalne partnere da redefinirajui na kraju ponovno pregovaraju o onom za što se prijemislilo da predstavlja stabilne sporazume na tržišturada. Analiza podataka o tržištima rada u svim zemljamapokazuje da su države koje su bile najuspješnije uponovnom dogovaranju tradicionalnih gospodarskihradnih mjesta su upravo one koje su povijesno imalenižu razinu zakonske zaštite zaposlenja (EmploymentProtection Legislation - EPL), (na primjer, SjedinjeneDržave i Ujedinjeno Kraljevstvo). Čini se da ove državeimaju i dinamičnije stvaranje radnih mjesta, ali i višustopu prometa radne snage. To je mnoge kreatorepolitike navelo na zaključak da kruta zakonska zaštitazaposljenja može predstavljati prepreku za stvaranjeradnih mjesta te da je potrebno učiniti pomak kaderegulaciji kako bi se omogućilo tržištu rada da seučinkovitije prilagodi. No, dvije su države, Danska iNizozemska, koje su tradicionalno imale više razineEPL-a a koje su ipak bile prilično uspješne u razvijanjufleksibilnog tržišta rada. Čini se da ove dvije državedijele zajedničku karakteristiku – tradiciju povjerenjaizmeđu socijalnih partnera. Obje imaju mala i otvorenagospodarstva s učinkovitim mehanizmima zarješavanje sporova između sindikata i uprave. Objesu, također, razvile i institucionalizirale nove oblikesigurnosti zapošljavanja koji ne sprečavaju fleksibilnosttržišta.U istočnoj se Europi pojavljuje model koji postižefleksibilnost kroz deregulirano zakonodavstvo. No, podacio novim radnim mjestima ovog modela ostali surazočaravajući. Čak i na najfleksibilnijim tržištima maloje učinjeno u smislu stvaranja novih radnih mjestaunatoč činjenici da su ova tržišta relativno oslobođenavećih pravnih prepreka. Čini se da upravo u ovimsektorima niske razine sigurnosti smanjuju mobilnosttržišta rada i njegovu sklonost prilagođavanju.Danski zlatni trokut je primjer kako se cijena prilagodbemože podijeliti između tri socijalna partnera. Ovdjeje potpuna deregulacija EPL-a oslabljena bogatim naknadamau zamjenu za plaću i učinkovitim ustanovamaza ponovno zapošljavanje (službe zapošljavanja).Te ustanove raspolažu bogatim fondovima za aktiviranje,stručno osposobljavanje i subvencije različitimvrstama pomoći za ponovni ulazak na tržište rada.Danci su, s druge strane, legalizirali fleksibilne oblikerada za koje se čini da spontano olakšavaju prilagodbena promjene. To je učinjeno tako da je povećanopokrivanje fleksibilnih radnih mjesta naknadama kojesu tradicionalno rezervirane za radna mjesta s punimradnim vremenom na neodređeno vrijeme.Čini se da prihvaćanje novog oblika sigurnosti tržištarada koji ne uključuje cjeloživotno zaposlenje kodjednog poslodavca predstavlja jasni preduvjet zapostizanje i održavanje konkurente prednosti i u gospodarskomi u nacionalnom smislu. Zapravo, čini seda sposobnost da se ostane zapošljiv unatoč promjenamana tržištu nudi više sigurnosti od tradicionalnogoslanjanja na samo jednog poslodavca. Stoga, sigurnostzahtijeva fleksibilnost i volju za unaprjeđivanjemvlastite zapošljivosti u promijenjenim okolnostima.Odgovornost za dobre rezultate na tržištu rada u velikojse mjeri prebacila s poslodavca na državu i pojedinca.27