Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENI3.6.1. Ljudska pravaU Hrvatskoj je u jednoroditeljskim obiteljima prisutanpovećan relativni rizik za zapadanje u siromaštvo(Šućur, 2006). Prema podacima iz posljednjeg popisastanovništva iz 2001. godine, u populaciji hrvatskihobitelji s djecom ukupno je 20,5% samohranihroditelja. Od tog broja, 83% su jednoroditeljskeobitelji s majkom (156.038), a 17% obitelji s ocem(31.965). Za razliku od mnogih europskih zemalja, uHrvatskoj ne postoje posebna davanja jednoroditeljskimobiteljima koja ih izdvajaju u odvojenu kategorijuobiteljske i socijalne politike (Puljiz i Zrinščak, 2002.).Povrede ljudskih prava samohranih roditelja i njihovedjece uglavnom se odnose na povrede prava naprimjeren životni standard. Uz to, slučajevi percipiranediskriminacije pri zapošljavanju ili napredovanjuna radnom mjestu upućuju na ugroženost prava narad. Uvid u kvalitetu života jednoroditeljskih obiteljipovećalo je istraživanje provedeno 2002. godine učetiri najveća hrvatska grada (Raboteg-Šarić, Pećniki Josipović, 2003.) kao i istraživanje UNDP-a (2006a.)kojim je, uz ostale građane, obuhvaćeno 113 samohranihroditelja iz urbanih, ali i ruralnih sredina. 93Rezultati ovih istraživanja dosljedno pokazuju dase pravo na životni standard primjeren zdravlju idobrobiti, odnosno optimalnom razvoju djeteta, ujednoroditeljskim obiteljima ostvaruje u manjoj mjerinego u dvoroditeljskim. Većina samohranih roditelja uHrvatskoj je, s obzirom na materijalne uvjete života, unepovoljnijem položaju od roditelja u dvoroditeljskimobiteljima. Samohrani roditelji rjeđe imaju riješenostambeno pitanje, imaju manja primanja po članuobitelji 94 od roditelja iz dvoroditeljskih obitelji i u znatnovećem postotku doživljavaju različite manifestacijefinancijskih poteškoća, počevši od nemogućnostikupnje osnovnih životnih potrepština 95 do problemas plaćanjem režijskih troškova i otkazivanja raznihoblika dodatnih troškova poput slobodnih aktivnostidjeteta ili ljetovanja.O razini deprivacije od osnovnih ekonomskih i sociokulturalnihdobara kod dijela jednoroditeljskih, ali idvoroditeljskih obitelji, svjedoče i podaci prikazani nagrafikonu 7. Samohrani roditelji, u odnosu na roditeljeiz dvoroditeljskih obitelji, izražavaju veće nezadovoljstvosvojim životnim standardom, smještajem,Grafikon 7: Udio roditelja iz jednoroditeljskih (N=113) i dvoroditeljskih obitelji (N=2191) koji si ne mogupriuštiti različita dobraobrok s mesom/ribom svaki drugi dangrijanje domakupovanje nove odjećezamjenu dotrajalog namještaja8,210,115,514,621,826,438,752,1perilicu rublja1,55,316,1osobno računaloautomobilpozivanje gostiju jednom mjesečnojednotjedni odmor van doma913,630,14029,455,173,30 10 20 30 40 50 60 70 80jednoroditeljske obiteljidvoroditeljske obiteljiIzvor: UNDP (2006a.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti”. UNDP, Zagreb, Hrvatska.93 U obje studije, roditelj je skrbio za minimalno jedno dijete maloljetno dijete.7294 Pri tom medijan ekvivalentnog dohotka kućanstva samohranih majki iznosi 1.923 HRK i niži je od iznosa kojeg navode samohrani očevi(2.692 HRK).95 U kućanstvima svake četvrte samohrane majke nedostajalo je tijekom prethodne godine novaca za hranu, dok je to bio slučaj u tri odosamnaest kućanstava samohranih očeva (UNDP, 2006a).