Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENI3.12.4. Pristup obrazovanjuAnaliza strukture i stupnja obrazovanja zagrebačkihbeskućnika pokazuje da je njihov obrazovni statusnešto niži od stupnja obrazovanja prosječne populacijegrada Zagreba. U obje populacije dominira srednjastručna sprema koja u prosječnoj populaciji iznosinešto više od 50%, a u populaciji beskućnika oko 37%.Svaki deseti beskućnik u Zagrebu nema nikakvo obrazovanje.Međutim, o nedovoljnoj obrazovnoj razinigovori podatak da i u Splitu i u Zagrebu, skoro četvrtinabeskućnika nije završila osnovnu školu.angažmani da bi im omogućili planiranje budućnostiizvan prenoćišta. Prihvatilište za beskućnike u Splituprovodi programe resocijalizacije, kojima pokušavabeskućnicima naći korisne javne poslove. Jedantakav program uključuje osam beskućnika koji višeputa tjedno čiste prostor Doma mladeži, a preko ljetaprostor javne plaže Bačvice te za svoj rad dobivajunovčanu naknadu.Grafički prikaz 14: Struktura zaposlenosti beskućnikau Zagrebu, 2002.Grafički prikaz 13: Stupanj obrazovanja beskućnika uZagrebu, 2002.ostalo14 %povremeno zapošljavanjeprijavljeno16 %bio zaposlen,napustio posao12 %nikad nije biozaposlen21 %nepotpunaosnovnaškola9 %bez škole16 %fakultet1 %viša škola1 %ostalo3 %srednjaškola35 %bio zaposlen,dobio otkaz20 %povremenozapošljavanjeneprijavljeno17 %108osnovna škola23 %nepotpunasrednja škola12 %3.12.5. Pristup zapošljavanju i uslugamazapošljavanjaPreko polovine beskućnika u Zagrebu je dulje vrijemevan radnog odnosa. U skupini beskućnika kojanikada nije bila uključena u radni proces nalaze se gotovosve ženske ispitanice. Više od 20% ispitanika imautvrđen invaliditet, a njih 13% ima oduzetu poslovnusposobnost. Analiza podataka o kretanju beskućnikana tržištu rada i zapošljavanju ukazuje na eventualnumogućnost ostvarivanja nekih prava temeljemgodina radnog staža, jer ih petina ima preko 14 evidentiranihgodina radnog staža. Nekolicina korisnikaprihvatilišta povremeno uspijeva dobiti honorarne islabo plaćene poslove u neformalnoj ekonomiji poputpranja stubišta, čišćenja stanova, fizičkih poslova islično, koji im ne pružaju ni mirovinsko niti zdravstvenoosiguranje niti su dovoljno sigurni poslovni3.12.6. Pristup prijevozuU Splitu, korisnicima Prenoćišta za beskućnike problempredstavlja prijevoz do Pučke kuhinje koja jeprilično udaljena od centra grada. Ne postoji nikakvasubvencija putnih troškova, a cijena mjesečnih pokaznihkarata je previsoka da bi si to korisnici moglipriuštiti. Boravak u pučkoj kuhinji je ograničen na dvasata, a ostatak dana beskućnici provode u gradskimparkovima, u čekaonicama autobusnog i željezničkogkolodvora i na sličnim javnim mjestima čekajućivečernje sate kada se prenoćište ponovo otvara.Poseban je problem kada beskućnice/ici imaju djecusmještenu u ustanovama socijalne skrbi u drugojžupaniji. Primjerice, sudionica fokus grupe iz Splitaima dvoje maloljetne djece u Domu u Osijeku kojojsu omogućeni vrlo rijetki posjeti financirani od straneCentra za socijalnu skrb.Djelatnici Udruge MoSt ističu složenost brige o osobamakoje nemaju hrvatsko državljanstvo ili nemajuprijavljeno boravište u županiji. Radi se o osobamakoje su u većini slučajeva bez mogućnosti povratka umjesto prebivališta, a često su bez osobne dokumen-